Istaknuo je to i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec karlovačkim vijećnicima. No, i dalje najveći konkurent obrtnicima je rad na crno, naglasio je. Zakon o zabrani i sprečavanju neregistriranih djelatnosti ne donosi rezultate jer ustav štiti nepovredivost doma.
– Ne može se ući na nečiji posjed bez odluke suda, bez prisutstva policije, a onda se stvori problem – nitko od susjeda ne želi biti svjedok jer i on koristi usluge te frizerke ili nekog drugog tko radi na crno. Naš prijedlog je išao da se zakon mijenja i da se uvedu svjedoci po službenoj dužnosti jer u ovom trenutku kada obrtnik i fušer zajedno kupuju materijal još fušer dobije popust od 10 posto jer plaća u gotovini. Država to mora krenuti čistiti. Jedino onda će biti dobro.
U Karlovcu je krajem prošle godine bilo 822 obrta kojima je radilo više od četiri tisuće 800 ljudi. Krajem veljače ove godine broj obrta je već pao na 808. Nastavak je to trenda gašenje obrta koji traje već deset godina, naglašava predsjednik Županijske obrtničke komore Darko Stanković.
– Grad Karlovac je na kraju 2006. imao 1280 obrta, a s 31.12.2016. 822. Dakle, u deset godina Karlovac je izgubio 458 obrta. Najveći pad obrtnika tj. razlika između novootvorenih i zatvorenih obrta je bilo 2010. i tada je oko 300 ljudi ostalo bez posla.
No, bez obzira na probleme, obrtništvo Karlovca i Karlovačke županije ne zaostaje za onim europskim, a i dalje je veliki gospodarski potencijal.
– Jedino smo brojčano manji, ali tehnološki i s onim što mi znamo zaista smo u samom vrhu Europe. Drugi je problem što naši odlaze odavde, malim autobusima, ali vraćaju se u velikima natrag. Naime, nakon dvije godine provedene u inozemstvu naši ljudi, iz naših radionica već su se počeli vraćati natrag. U jednom manjem broju, ali se vraćaju, ističe Stanković.