Tema okruglog stola odabrana je ususret Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 22. rujna. Kosor, koja je u Vladi zadužena za područje zaštite ljudskih prava, podsjetila je na događaj iz 1999. godine, nakon kojeg je i uvedeno obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a kada je u zagrebačkom Općinskom sudu ubijene tri žene – ubojičina supruga, njezina odvjetnica i sutkinja.
Ministrici su se danas predstavile dvije žene – žrtve nasilja ministrici.
– Ne mogu ući u stan koji sam dobila od tvrtke gdje radim, a u njemu sad živi bivši suprug-nasilnik s drugom ženom, istaknula je jedna, dok druga, koja je također puna riječi hvale za “Korak”, kaže da je devet godina trpjela nasilje. Žao mi je što prije nisam saznala za Sklonište – kazala je korisnica skloništa i predložila:
“Najbolje bi bilo za nasilnike jednu kuću otvoriti, da mi možemo ostati u svojim kućama i stanovima, a njih sve na jednu hrpu, pa neka se tuku.”
Kosor se zahvalila ženskim nevladinim udrugama na njihovim aktivnostima ističući da su utrle put kojim treba ići, a pohvalno se izrazila i o Gradu Karlovcu, koji je jedan od 8 gradova s već izrađenim lokalnim programom borbe protiv nasilja.
– Poslala sam pismo jedinicima lokalne uprave i samouprave gdje sam zamolila da na temelju Nacionalne kampanje koja je predstavljena prošle godine uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja izrade svoje lokalne programe i moram tu pohvaliti Karlovac koji je to učinio – kazala je Kosor.
Kako je broj gradova koji imaju lokalne programe borbe protiv nasilja još uvijek relativno mali, Kosor je pozvala sve gradove, pa i općine, da izrade takve programe, ističući da nije dovoljno da samo Vlada ili država provode kampanje, već se u lokalnoj zajednici može učiniti mnogo više.
Od dosadašnjih aktivnosti Vlade na pitanju suzbijanja obiteljskog nasilja, Kosor je izdvojila utemeljenje Ureda za ravnopravnost spolova, te izradu nove nacionalna strategija za borbu protiv nasilja nad ženama, na kojoj se temelji i protokol postupanja kod slučajeva nasilja. Taj protokol “naređuje” što u slučajevima nasilja treba činiti policija, Centar za socijalnu skrb, škole, vrtići itd.
– Protokol kaže da policija mora izaći na mjesto događaja, mora intervenirati, mora odvojiti nasilnika, mora zaštititi žrtvu, mora oduzeti oružje ako ga ima, s jedne strane da se zaštiti žrtva, a s druge da se nasilnik izolira, zaključila je Kosor.
Također, postignuto je da sudski predmeti obiteljskog nasilja dobivaju oznaku “žurno”, izmjenom kaznenog zakona pooštrene su kazne obiteljskim nasilnicima, dok je promjenom Zakona o oružju svima koji su obilježeni kao nasilnici u obitelji onemogućeno dobivanje dozvole za nošenje oružja. Spomenut je i akcijski plan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva prema kojem bi se trebalo omogućiti lakše zapošljavanje ženama žrtvama nasilja. Nastavlja se i nacionalna kampanja s temom obiteljskog nasilja pod sloganom “Stepenice ne ostavljaju trag vjenčanog prstena”.
21. rujna će biti predstavljena doplatna marka izdana u suradnji s Hrvatskom poštom. Ta marka će imati vrijednost od 1,15 kuna, tiskat će se u 50 tisuća primjeraka, a u prodaji će biti do 25. studenog uz cjelokupni prihod namijenjen udrugama koje vode skloništa za žene žrtve nasilja.
Projekte skloništa za žrtve obiteljskog nasilja ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je dosad poduprlo s oko 7 milijuna kuna, a među onima koji su dobili pomoć je i udruga “Korak” iz Karlovca. Kosor je kazala da su ključna pitanja koja treba riješiti sustavno financiranje tih skloništa, te senzibilizicija javnosti za pitanje skloništa kod kojih je jedna od bitnih stavki da njihova adresa bude i ostane – tajna.