U gotovo 1000 godina povijesti ova je župa prolazila teška i burna vremena, prolazila svoj Križni put, no vrijeme i pobožni ljudi ostavili su ovdje svoj trag, ostao je ovdje duh vjere i odanost Mariji, zaštitnici župe i "Kraljici Hrvata". Župa Novigrad na Dobri u sebi nosi prošlost, ali i budućnost koja joj se otvara ne samo kroz vjerski turizam, već i kroz cestovni pravac koji je Novigrad na Dobri učinio gotovo "predgrađem" Zagreba, čulo se na današnjoj promociji Monogorafije ove župe u Novigradu na Dobri.
Za nastanak knjige i izdavanje župne monografije zaslužni su Filip Vicić, Marko Trpčić Kordiš, Marijan Erdeljac, Marijan Grubešić, Slavko Štedul, Ljubica Fiškuš Šumonja, Dubravko Halovanić, Damir Bursić i Anita Miljavac.
A jedan od onih koji je zaslužan za stvaranje monografije svakako je i župnik pater Filip Vicić kojeg njegovi župljani nazivaju pokretačem svih zbivanja i koji danas nije krio svoje zadovoljstvo što je ovaj zahtjevan uradak ugledao svjetlo dana i to u respektabilnoj nakladi od tisuću primjeraka.
Monografijom kakvu je dobila župa Novigrad na Dobri može se danas pohvaliti malo koja župa, tim više što je "crno na bijelo" u knjizi naveden niz podataka, dokumenata i matica koje ova župa ima još iz 17. stoljeća, točnije 1646. godine. Podaci govore da su obitelji u Novigradu imale puno djece uobičajeno između šestero i petnaestero, ali i da je vladala glad što je razlog da su mnogi iz ovog kraja krenuli u bijeli svijet "trbuhom za kruhom".
Župa je ipak poznata po crkvi posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji iz 14. stoljeća, zatim Starom gradu Novigradu iz 15. stoljeća, te mostu u Novigradu iz 18. stoljeća preko rijeke Dobre. Radeći na pripremi monografije, župnik ističe kako se ispostavilo da su primjerice, najstarija prezimena u župi Frketić i Štedul, ali i da je župa 1912.godine imala 5081 stanovnika, a 2011. po popisu 2235. Broj stanovnika raste jedino u Lišnici, a najveći pad bilježe Kučevice, Rešetarevo i Vinski Vrh.
ZANIMLJVOSTI:
– Turci su iz novigradske okolice u ropstvo uzeli 126 ljudi
Francuzi su upravo preko Novigrada na Dobri ušli u Karlovac
– U Novigradu je boravio i car Josip II, sin Marije Terezije
– u župi se govore tri narječja: čakavsko, ikavsko i kajkavsko
– škola u Novigradu osnovana 1858. godine
– početkom 60-tih godina 20. stoljeća u Novigradu se proizvodilo i otkupljivalo i 5 tisuća litara mlijeka dnevno
-Novigrad je imao svoju ždrebarnu odnosno konjogojstveni zavod i da su u Novigradu uzgajani lipicaneri, no partizani su zapalili jednu štalu na ergeli i odveli konje koje su poslije rata "vratili". Sad već davne 1953.godine na ergeli je bilo 70 mladih pastuha, a 1955. ždrebarna je postigla sjajne rezultate. Nekoliko konja otišlo je na Brijune, no 1959. godine prestaje s radom. Konji su odvedeni u Đakovo.
– Strahovnjak je pripojen ždrebarni 1947. godine, a tadašnje Poljoprivredno dobro imalo je 50-ak muznih krava i bavilo se otkupom mlijeka
– površina župe Novigrad 58,1 prostorni kilometar
– 2006. godine na rijeci Dobri pojavio Dabar i danas tu živi 7 obitelji dabrova
Odlično posjećenu promociju monografije svojim nastupom uveličali su KUD Paurija iz Dubravci i KUD SV. Marija Novigrad na Dobri.