Odlazak Pape koji je donio duh novog vremena

Papa Franjo preminuo je na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025., u 88. godini života u svojoj rezidenciji u vatikanskom Domu svete Marte.

U 9:45 sati, vatikanski kardinal Kevin Farrell objavio je smrt pape Franje iz Doma svete Marte ovim riječima: “Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u kuću Očevu. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je živjeti vrijednosti Evanđelja s vjernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno u korist najsiromašnijih i najmarginaliziranijih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer kao pravog učenika Gospodina Isusa, preporučamo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Jednoga i Trojedinog Boga.”

Papa je primljen u polikliniku Gemelli u petak, 14. veljače 2025., nakon što je nekoliko dana patio od napada bronhitisa.

Klinička situacija pape Franje postupno se pogoršavala, a liječnici su mu u utorak 18. veljače dijagnosticirali obostranu upalu pluća.

Nakon 38 dana u bolnici, pokojni Papa vratio se u Dom svete Marte kako bi nastavio svoj oporavak.

U travnju 2024. pokojni papa Franjo odobrio je ažurirano izdanje liturgijske knjige za papinske pogrebne obrede.

Prema nadbiskupu Diegu Ravelliju, pokojni papa Franjo tražio je da se pogrebni obredi pojednostave i usredotoče na izražavanje vjere Crkve u uskrslo Tijelo Kristovo.

“Obnovljeni obred”, rekao je nadbiskup Ravelli, “nastoji još više naglasiti da je sprovod rimskog prvosvećenika sprovod Kristova pastira i učenika, a ne moćne osobe ovoga svijeta.”

Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu (Argentina) kao jedno od petero djece talijanskih imigranata. Odrastao je u radničkoj četvrti Flores, gdje je pohađao državnu školu. Prije nego što je osjetio poziv za svećenički život, stekao je diplomu kemijskog tehničara, radeći u laboratoriju za testiranje hrane. U mladosti je prebolio tešku upalu pluća, zbog koje mu je djelomično uklonjeno jedno plućno krilo. Duhovni poziv osjetio je tijekom jedne ispovijedi te ubrzo ušao u sjemenište.

U Družbu Isusovu stupio je 1958. godine. Tijekom godina formacije studirao je u Čileu i stekao licencijat iz filozofije na Colegio Máximo San José u San Miguelu (Argentina). Predavao je književnost i psihologiju na Colegio de la Inmaculada Concepción u Santa Feu i Colegio del Salvador u Buenos Airesu. Zaređen je za svećenika 13. prosinca 1969. godine po rukama nadbiskupa Ramóna Joséa Castellana. Godine 1973. postao je provincijal argentinskih isusovaca i tu je službu obavljao do 1979. godine. Kasnije je bio profesor teologije i rektor Kolegija Máximo.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Buenos Airesa 20. svibnja 1992., a biskupsko posvećenje primio je 27. lipnja iste godine. Služio je kao generalni vikar nadbiskupije a 3. lipnja 1997. imenovan je nadbiskupom koadjutorom. Naslijedio je kardinala Antonia Quarracina kao nadbiskup Buenos Airesa 28. veljače 1998. Kao nadbiskup, Bergoglio se posvetio pastoralnom radu, osobito s siromašnima i marginaliziranima.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom svećenikom od San Roberta Bellarmina 21. veljače 2001. Bio je član Kongregacije za bogoštovlje i sakramente, Kongregacije za kleri Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, Papinskog vijeća za obitelj i Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku. Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2005. godine, Bergoglio je bio jedan od glavnih kandidata za papu, iako je na kraju izabran kardinal Joseph Ratzinger (papa Benedikt XVI.).

Nakon abdikacije pape Benedikta XVI. u veljači 2013., Jorge Mario Bergoglio izabran je za papu 13. ožujka 2013., te je uzeo ime Franjo, u čast svetog Franje Asiškog, zaštitnika siromašnih i obnovitelja Crkve. Papa Franjo bio je prvi papa iz Amerike, prvi isusovac na čelu Crkve i prvi papa neeuropskog podrijetla nakon više od tisuću godina.

Zadnja Papina poruka

Papa se pojavio na Uskrs 2025. dan prije smrti i odaslao snažnu poruku svijetu. Još uvijek slab i, unatoč boljem disanju, teško izgovarajući riječi, Franjo je čitanje svojega dijela teksta u kojemu se osvrće na sukobe u svijetu, povjerio kolegi. U njemu je osudio “dramatičnu i prezira vrijednu humanitarnu situaciju” u Gazi, upozorivši na “sve snažniju klimu antisemitizma koja se širi svijetom”. “Pozivam zaraćene strane: obustavite vatru, oslobodite taoce i pružite dragocjenu pomoć izgladnjelom stanovništvu koje žudi za budućnošću u kojoj će vladati mir”, poručio je Papa.

Nekoliko trenutaka ranije Franjo je “u sklopu privatnog sastanka od nekoliko minuta” primio američkog potpredsjednika JD Vancea u svojoj vatikanskoj rezidenciji Santi Marti. Prije dva mjeseca poglavar Katoličke Crkve oštro je kritizirao imigrantsku politiku administracije Donalda Trumpa.

Dan prije smrti Papa je u Vatikanu primio i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s obitelji.

Papin pontifikat

Pontifikat pape Franje bio je obilježen naglaskom na milosrđu, obraćenju i važnosti skrbi za siromašne i marginalizirane. Papa Franjo bio je poznat po svojoj skromnosti, jednostavnom stilu života i bliskosti s ljudima. Poticao je Crkvu da bude više otvorena, gostoljubiva i uključiva, naglašavajući važnost dijaloga s drugim religijama i kulturama. Tijekom svog pontifikata, papa Franjo je proveo niz reformi u Rimskoj kuriji, usmjerenih na poboljšanje financijske transparentnosti i borbu protiv korupcije.

Enciklike pape Franje predstavljaju značajan doprinos suvremenom katoličkom socijalnom nauku i globalnim raspravama o ključnim pitanjima našeg vremena. U enciklici “Laudato si’” (Hvaljen budi), objavljenoj 2015. godine, papa Franjo poziva na sveobuhvatni pristup ekologiji koji uključuje ekološku, ekonomsku i socijalnu dimenziju, naglašavajući neraskidivu vezu između brige za okoliš i brige za siromašne. Oštro kritizira konzumerizam, neodrživi razvoj i ravnodušnost prema patnji drugih i planeta, pozivajući na “ekološko obraćenje” i hitne mjere za zaštitu zajedničkog doma.

Enciklika “Fratelli tutti” (Svi smo braća), objavljena 2020. godine, promišlja o bratstvu i socijalnom prijateljstvu kao temeljnim vrijednostima za izgradnju pravednijeg i humanijeg svijeta. Papa Franjo osuđuje individualizam, populizam i ekonomsku nejednakost, ističući važnost solidarnosti, dijaloga i suradnje u rješavanju globalnih problema. Poziva na prevladavanje granica i izgradnju društva u kojem se svaka osoba, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, osjeća prihvaćeno i cijenjeno kao dio jedne ljudske obitelji. Kroz ove enciklike, papa Franjo nudi moralni kompas za suočavanje s izazovima suvremenog svijeta, potičući pojedince, zajednice i političke lidere da djeluju s hrabrošću i vizijom za opće dobro.

Tijekom svog pontifikata, papa Franjo aktivno je pokazivao svoju posvećenost miru, dijalogu i brizi za marginalizirane, što se odražava u nizu značajnih papinskih putovanja. Svoje prvo inozemno putovanje, 2013. godine, posvetio je mladima i Latinskoj Americi, sudjelujući na Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru. Godine 2014. hodočastio je u Svetu Zemlju, posjetivši Izrael, Palestinu i Jordan, gdje je promicao međureligijski dijalog i mir, obilježivši ga i povijesnim susretom s ekumenskim patrijarhom. U 2015. godini uslijedio je povijesni posjet Kubi, važan za normalizaciju odnosa između Kube i SAD-a, te govor pred američkim Kongresom i Ujedinjenim narodima, u kojem je naglasio važnost klimatskih promjena i socijalne pravde. Humanitarni karakter obilježio je njegovo putovanje u Lesbos u Grčkoj 2016. godine, gdje je skrenuo pozornost na izbjegličku krizu i pružio izravnu pomoć obiteljima, vodeći sirijske izbjeglice sa sobom u Vatikan. Tijekom 2017. posjetio je Egipat radi promicanja međureligijskog dijaloga s muslimanskim vođama, a u Mjanmaru i Bangladešu se zalagao za mir i ljudska prava, posebice za Rohindže. Godine 2019. papa Franjo je postao prvi papa koji je posjetio Arapski poluotok, gdje je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima potpisao Zajedničku deklaraciju o ljudskom bratstvu. Povijesnim se pokazalo i putovanje u Irak 2021. godine, pružajući podršku tamošnjoj kršćanskoj zajednici i promovirajući međureligijsko pomirenje. Konačno, 2022. godine posjetio je Kanadu kako bi se ispričao autohtonim narodima zbog zlostavljanja u crkvenim internatima, zalažući se za proces pomirenja. Sva ova putovanja svjedoče o proaktivnoj ulozi pape Franje u adresiranju globalnih izazova te njegovoj predanosti izgradnji mostova između različitih kultura i religija.

Papine poruke

Papa Franjo posjetio je i Sarajevo 6. lipnja 2015. godine pod geslom “Mir vama”. Posjet je imao izrazito ekumenski i mirotvorni karakter, s ciljem podrške suživotu različitih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Tijekom jednodnevnog boravka, papa Franjo je služio misu na stadionu Koševo, susreo se s predstavnicima političkog i civilnog društva, te održao ekumenski i međureligijski susret s vjerskim vođama. Njegova poruka je bila usmjerena na važnost dijaloga, pomirenja i izgradnje mira u zemlji koja je još uvijek osjećala posljedice ratnih sukoba. Papa Franjo je pozvao na prevladavanje podjela i zajednički rad na boljoj budućnosti, ističući da je mir proces koji zahtijeva strpljenje, poštovanje i međusobno razumijevanje. Posjet je bio značajan jer je potvrdio predanost Katoličke Crkve dijalogu s drugim vjerama i podršci miru u regiji.

Papa Franjo tijekom svojega je pontifikata poticao i vlastitim primjerom nadahnjivao vjernike da žive svoju vjeru po djelima ljubavi i solidarnosti. Njegovo pontifikat snažno je utjecao na Katoličku crkvu i svijet, a vrijednosti koje je neumorno promicao ključne za izgradnju pravednijeg i humanijeg društva.

Photo by Ashwin Vaswani on Unsplash