– Za sada je studija pokazala da bi se, na neki način, isplatilo ići na revitalizaciju toga staništa i obnavljanje, odnosno, unošenje natrag vrsta koje su nekad nastanjivale taj cret – pojasnila je Petrak.
Karlovačka županija bogata je močvarnim područjima, a takva staništa i inače su posvuda, najugroženija.
– Vlažna staništa najugroženiji su ekološki sustavi i velik dio tih očuvanih staništa u Hrvatskoj je danas zaštićen, bilo po Zakonu o zaštiti prirode ili su uvršteni na Ramsarski popis močvara – dodala je Petrak.
Razlozi ugroženosti takvih staništa leže u promjenama vodnih režima, kao što su promjene vodotokova, izgradnja hidroelektrana, zaraštavanje, onečišćenje i slično. Iako je površinom Karlovačka županija dobro pokrivena vlažnim staništima, njihova zaštita nije primjerena.
– Za sada u našoj županiji situacija je relativno dobra sa površinom koja je pokrivena vlažnim staništima, međutim rekla bih da je premali pritisak javnosti da se spriječe zahvati koji bi ugrožavali i uništavali takva staništa. Naime, u budućnosti ćemo morati trošiti puno više sredstava da bi vratili ta staništa, kako to rade u Europi – upozorila je Petrak.
Univerzalne formule za zaštitu vlažnih staništa nema, ali bitno je da se napravi inventarizacija tih područja, izrade mjere zaštite i uspostavi kvalitetan nadzor. Upravo to je, naglašava Petrak, uloga Javne ustanove koja prati stanje na zaštićenim staništima u Karlovačkoj županiji, ali i pokreću zaštitu novih.
– Zaštićeni su cret u Banskim Moravcima, špilja Vrlovka i rijeka Slunjčica. Svaki od ovih lokaliteta zahtjeva plan upravljanja, a konkretno za cret u Banskim Moravcima zajedno sa Hrvatskim mikološkim društvom smo izradili Prijedlog mjera zaštite i upravljanja na osnovi čega ćemo ove godine revitalizirati ovo vrijedno stanište zajedno sa vrstama koje su karakteristične za ovaj acidofilni cret – naglasila je Petrak.