Upriličenom priredbom, u kojoj su sudjelovala djeca dugoreških vrtića te prezentacijom pčelinjih proizvoda, željeli su podsjetiti na važnost pčela u svijetu.
"Željeli smo građanstvu približiti vrijednost pčela za opstanak života na zemlji. Pčele oprašuju trideset posto biljnog svijeta od kojega žive ljudi i životinje. To je zapravo ključ svega. Htjeli smo ljudima objasniti i važnost konzumiranja meda, kao ekološki najboljeg prirodnog prehrambenog artikla", kaže predsjednik Pčelarskog društva Duga Resa, Ivo Benić.
Uspoređujući potrošnju meda s onom u Europi, Benić je rekao kako je kod nas potrošnja još uvijek niska, iako je kvaliteta hrvatskog meda u samom vrhu u Europi, budući je mnogo patvorenog meda.
"Treba povećati potrošnju meda. Upravo zbog toga mi organiziramo ovakve manifestacije da u ljudima probudimo onu svijest o važnosti korištenja meda. Mislim da cijena meda nije previsoka da ga ljudi ne bi konzumirali. Po kvaliteti, naš je med u vrhu u Europi, jer ima mnogo patvorenog meda. Zato ga treba brendirati i cijeniti ga".
Društvo broji 109 registriranih članova, iako, kaže Benić, broj onih koji se na dugoreškom području bave pčelarstvom, mnogo je više. Trenutno se radi na registraciji i provjeri svih onih koji imaju košnice, zbog novčanih poticaja koji se dodjeljuju za ovu djelatnost.
Jedan od članova Drušva, čija se obitelj pčelarstvom bavi već trideset godina je i Antun Čavlina. Na dugoreškom području ima oko100 košnica, a iako mu je to obiteljski posao, smatra da je pčelarstvo danas sve teže.
"Pčelarstvo je danas sve teži način života i sve se teže živi od toga. Ima sve više bolesti i nametnika, paše su sve slabije. Tko danas želi biti pčelar treba dobro razmisliti o tome, iako danas ima jako puno pčelara. Svi misle da je to lagan posao, no treba se puno namučiti oko toga", kaže Čavlina.
A upravo je Čavlina, poklonivši mu tri košnice prije pet godina, u svijet pčelarstva "uvukao" i Marijana Petrunića. Danas ima 50 košnica, a iako je pčelarski posao težak, u tome uživa.
"Tko voli taj posao, taj će i žrtvovati svoje vrijeme i trud za pčelarenje. Ipak je bavljenje pčelama zahtjvan posao i čovjek ga teško obavlja sam, pogotovo ako mu to nije primarna djelatnost", kaže Petrunić.
Ono što je važno je da većina pčelara uspije pronaći kupce za ono što proizvode, a većina ih to čini isključivo na kućnom pragu.
Uz današnju prezentaciju o tome što su zapravo pčele i što rade, sve posjetitelje dugoreškog Kina najviše su razveselili nastupi mališana koji su na sebi svojstven način približili pčelinji svijet – pjesmom, plesom i recitacijama. Bravo za najmlađe i dugoreške pčelare.