Susret je organiziran u sklopu projekta udruge Carpe Diem "Moj glas za Europu" u kojem uz karlovačke gimnazijalce sudjeluju i učenici Srednje škole Slunj. Pitanja koja su mu postavljali bila su vezana uz energiju i energetsku učinkovitost.
Ovim učenicima Plenković nije morao pojašnjavati što je Europski parlament i koja je njegova važnost. Naime, dvije godine za redom karlovački gimnazijalci sudjelovali su u projektu Europske škole i putovali u Strassbourg pa o parlamentu i predstojećim izborima znaju gotovo sve.
"Pošto smo bili u Strassbourgu nekako smo se kroz taj projekt naučili", kaže Lucija Stipić, a Ivan Borna Ninčević dodaje kako je u EU parlamentu šest ili sedam grupacija uz nezavisne zastupnike.
"Andrej Plenković pripada Pučanima, Europskim demokršćanima", dodao je. Iako Patrik Paulić nije punoljetan pa na ove izbore za europski parlament neće moći izaći, ipak kaže kad bi mogao svakako bi birao.
"To je građanska dužnost koju svatko treba obaviti jer ako se vodimo onom teorijom da "nećemo izaći na izbore jer se ništa neće promijeniti" normalno je da i neće jer mi smo oni koji mijenjamo stvari. S našim glasom mi ćemo promijeniti stanje u državi i u parlamentu", pojašnjava.
Europski parlament je kao drugi dom Hrvatskog sabora
No, odgovornost svakog europskog zastupnika je da približava građanima europske teme, značaj i ulogu Europskoga parlamenta pa je Plenković tako svim ostalim biračima poručio:
"Moja poruka je vrlo jasna: Europski parlament je i hrvatski parlament i važno je da ga cijelo društvo, svi građani, posebno oni koji imaju pravo glasa, percipiraju kao svojevrsni drugi dom Hrvatskoga sabora", rekao je Plenković novinarima prije susreta s maturantima karlovačke Gimnazije.
Ponovio je još jednom da se zakoni koje Europski parlament usvaja ili izravno primjenjuju u našem pravnom poretku ili ih Hrvatski sabor transponira u naš pravni sustav.
Do 2020. Hrvatskoj na raspolaganju 13 milijardi eura
Osim zakona europarlamentarci donose i proračun Europske unije. Plenković je kao član Odbora za proračun sudjelovao u donošenju sedmogodišnjeg financijskog okvira koji ima 960 milijardi eura. Godišnji proračun EU-a je 142 milijarde eura, a Hrvatska od tih sredstava ima u narednih 7 godina više od 13 milijardi eura.
Unatoč tome, blagodati ulaska u EU hrvatski građani ne osjećaju. Upravo suprotno svakim danom im je sve teže jer država ih svakodnevno opterećuje novim poreznima nametima.
Kukuriku koalicija nespremna dočekala ulazak u EU
Plenković kaže kako se Vlada Kukuriku koalicija nije snašla na europskim pitanjima.
"Nisu se pokazali kvalitetni u apsorpciji fondova, a vidjeli ste i sami da mjere koje poduzimaju kako bi se smanjio proračunski deficit. Dakle, u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka nisu dovoljne, jednokratne su i prije svega računovodstvene, a ne strukturne", rekao je Plenković.
Ova Vlada bila je spora i nedovoljno spremna za ulazak u EU jer od 2011. imali su godinu i pol da kao promatrači, dok ugovor stupi na snagu, organiziraju sve strukture, sve ljude, programe, da pripreme projekte.
"To je izostalo. Sada, dvije i pol godine od preuzimanja vlasti tražiti alibije u nečemu što je bilo prije njih, čak je politički neukusno i krajnje neprimjereno. Stoga smatram da je upravo politička odgovornost ove Vlade što nismo kao građani osjetili ono što smo očekivali i što je bilo praktički na tanjuru", ustvrdio je Plenković.
Zbog sporosti Vlade Hrvatskoj tek treba stići prvi predujam
Podsjetio je kako je za svaki euro uplaćen u proračun Hrvatska mogla povući 2,5 eura.
"Sada smo mi, u prvih deset mjeseci, uplatili već tri milijarde kuna, a tek prvi predujam zbog sporosti ove Vlade dolazi za nekoliko tjedana i to u iznosu od 1,1 milijardu kuna. Dakle, tu smatram da su građani opravdano nezadovoljni jer je ova Vlada, pa i mjerama koje su jučer donijeli najavivši nove poreze, pokazala da nije u stanju pokrenuti gospodarstvo, rasteretiti porezno opterećenje, dati slobodu poduzetnicima generiranja radnih mjesta", naglasio je Plenković.
Efekte članstva Hrvati će osjetiti do 2020.
Na pitanje, kada će Hrvatska sa začelja EU krenuti putem drugih tranzicijskih zemalja, Plenković odgovara kako bi to bilo vrlo brzo sa kvalitetnom i europski dobro kapacitiranom Vladom.
Uvjeren je i da će Hrvatska prave efekte članstva u EU osjetiti do kraja ovog financijskog okvira tj. do 2020. godine.
Osim karlovačke Gimnazije Plenković je danas posjetio Žakanje koje danas slavi svoj dan.