Poskok, kaže profesor Vladimir Peršin, unatoč vjerovanju, ne skače, a vrlo često ga se može susresti na slunjskom i području Ozlja.
– Svakako se trerba paziti poskoka, no on ne skače kako mu i sama riječ veli, nego se uvijek na višem mjestu sunča. Možemo ga naći u ozaljskom kraju, naročito je opasno kad se ide brati šumske jagode. Od Sošica gore prema Svetoj Geri ga ima, onda kod Ozlja, od Zaluke prema Kamanju na tim stijenama, uz željezničku prugu, opasno je hodati po pruzi, ako recimo idemo popgledati špilju Vrlovku najkraći put je ići preko pragova, ali je opasno – kaže Peršin.
Riđovke, koje je sve manje, kaže profesor Peršin, najviše ima na području Karlovca.
– Nju možemo u našim šumama naći, no ona je dosta prorijeđena, više se poskok razvija – navodi Peršin.
Najpoznatija neotrovna zmija ovoga krja je bjelouška. To je riječna zmija pa nije nemoguće da ju susretnete dok se kupate npr. Kupom.
– Bjelouška živi uz bare i ribnjake, možemo ju naći uz naše Koranu i Mrežnicu, u velikom broju dolazi, hrani se malim klijama, ribicama, pužićima, ali nije opasna, druga je kockasta vodenjača, nju zamjenjuju s riđovkom, ali je isto vodena zmija, glavna hrana su joj mlade ribe – kazao nam je Peršin.
Ljudi se uglavnom zmija boje, jer rijetki su oni koji mogu otprve reći radi li se o otrovnoj ili neotrovnoj životinji. Međutim, postoji pravilo koje će vam dati prilično dobre naznake s kojom ste se zmijom susreli
– Otrovnice imaju sve trokutastu glavu, a tijelo završava naglo s tankim repićem, dok neotrovnice poput bjelouške imaju ovalnu glavu i cijelo tijelo ide postepeno sve tanje i tanje. To znači, ako je riđovka, koja ima tanki repić onda je otrovnica, makar i ne vidimo koja je – pojašnjava Peršin.
A kada sretnete zmiju najbolje je biti miran. Ona je vrlo plaha i plašljiva, a pa će vjerojatno brzo proći pored vas. No, ako vas ipak napadne i k tome još otrovnica treba što prije stići do liječnika kako bi se dao protuotrov..
– Najbolje bi bilo kad bi netko imao zdrave zube da se isiše krv, stisne i odmah podveže i da se stisne da krv iscuri ili zarezati i nožem spaliti na vatri malo i pritisnuti na ranu i podvezati i što prije do kakve bolnice – kaže Peršin.
Susret sa zmijom nije ugodan, no ako idete u prirodu budite spremni i na to da će te je možda sresti. Stoga ne budite nepripremljeni. Dobra zaštita su malo više i čvršće čizme za šetnju, nešto deblja jakna i slično. Ako je primjetite ne dirajte ju i ne tjerajte jer vjerojatno se ona vas boji više nego vi nje, a to je razlog više da vas napadne. Nema ih potrebe ubijati ako niste ugroženi jer naglašava profesor Peršin, zmije su korisne životinje.
– Zmija je ipak i korisna, sastavni su dio biološkog lanca, jedu poljske miševe, krtice, drže neku ravnotežu – zaključio je Peršin.