Potpredsjednik Vlade Medved iz Karlovca: “Sloboda nam nije darovana, ona je krvlju plaćena”

Danas je u Karlovcu u Muzeju Domovinskog rata održan okrugli stol pod nazivom “Napad na Karlovac u rujnu 1993. u organizaciji 110. brigade” 

Prošlo je 30 godina od tog događaja, za kojeg brojni tvrde kako je riječ o jednom od najgorih agresija na grad Karlovac. U rujnu 1993. tzv. Srpska vojska Krajine napala je grad Karlovac s ciljem potiskivanja hrvatskih snaga s područja Turnja i Gornjeg Mekušja, odnosno s ciljem izbijanja na desnu obalu rijeke Korane i rijeke Kupe. Ta akcija neprijateljske vojske, kodnog imena „operacija Kiša“, pokrenuta je kao odmazda za uspješnu hrvatsku vojno-redarstvenu akciju Medački džep.

O tome svjedoči i brigadir u miru Josip Tomačić koji se jako dobro sjeća svih događaja za vremena rata, a upravo ovaj ističe kao jedan od ključnih.

– Bio je to posljednji ozbiljan pokušaj tzv. Srpske vojske Krajine da osvoji Turanj i dođe do mosta na rijeci Korani. Obrana mostobrana bila je važna i za kasniju provedbu operacije Oluja jer je većina opskrbe u toj operaciji na ovome dijelu bojišnice išla preko mostova na Mrežnici i Korani, mostova koji danas nose nazive 13. domobranske pukovnije i 110. brigade, pojašnjava brigadir.

U kontekstu povijesti, nastavlja, nije dobro ostati zaobljen u istoj, ali ona je važna za razumijevanje sadašnjosti, posebice mladim ljudima kako bi osvijestili po kakvom tlu zapravo hodaju, pa brigadir šalje snažnu poruku roditeljima, nastavnicima i društvu da mlade usmjere i poduče o činjenicama Domovinskog rata i Domovini.

Sloboda nije darovana, ona je krvlju plaćena

U neprijateljskom napadu na grad od 9. do 13. rujna smrtno je stradalo 11 civila i 9 hrvatskih branitelja. Njima u čast, okruglom stolu se danas pridružio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, Tomo Medved.

Prisjećajući se teških vremena, Medved je istaknuo kako uvije treba na umu imati da sloboda koju danas uživamo nije darovana, već je krvlju hrvatskog čovjeka plaćena.

– Ovaj napad bio je očajnički potez, očaj neprijatelja nakon gubitaka na vojnom polju. Tu je ta razlika između nas, Hrvatske, od onog što je bila strategija velikosrpske agresije. Nažalost, nije do bio zadnji puta. Dobro se prisjetimo i napada iz 1995. godine. Očaj neprijatelja najbolje se vidio u tome da, kada im nije išlo, koristili su se svima što je u ratu zabranjeno, gađanjem civilnih ciljeva, govori Medved. Dodaje i pohvalu organizatorima na realizaciji ovakvog okruglog stola, kao i izboru govornika.

Jedan od njih je i poznati povjesničar, Ante Nazor, koji se slaže da u kontekstu Domovinskog rata, rujan 1993. godine predstavlja jedno od najtežih razdoblja za vrijeme rata.

Ciljevi su ovog okruglog stola: podizanje teme obrane grada Karlovca u rujnu 1993. na višu razinu; rasprava o do sada nepoznatim ili malo poznatim aspektima i činjenicama; trajno bilježenje svjedočanstava aktivnih sudionika obrane te razvijanje novih pristupa za obilježavanje tog događaja.

L. Grčić