Nastao je kako bi se pomoglo svima koji brinu o osobama s palijativnim bolestima, da na jednostavan i učinkovit način smanje bol pacijentima.
– Priručnik je koncipiran onako kako treba za hitnu medicinu, a to je nešto nalik kuharici. Postoji tridesetak recepata za postupanje u različitim situacijama, dio tih situacija odnosi se na medicinsko rješavanje teške boli, oduzetosti, mučnine, povraćanja, a polovica smjernica odnosi se na psihološke, socijalne i duhovne poteškoće. Na primjer, kako priopćiti pacijentu tešku vijest, kako obitelj suočiti sa činjenicom da će njihov najmiliji umrijeti u nekoliko idućih sati ili minuta, pojasnila je prof. Lončarek.
Karlovčka županija odnosno Opća bolnica Karlovac, palijativnom se skrbi bavi još od kraja ’70.-ih godina prošlog stoljeća. Pionirka liječenja boli je dr. Marijana Persoli Gudelj. Danas je zadovoljna da je napor brojnih karlovačkih liječnika konačno prepoznat.
– Veseli me da smo bili prethodnica i da smo utrli put koji je sad zapravo krenuo velikim koracima naprijed. Prihvatilo ga je i ministarstvo i HZZO, a jedino što nam sada nezadovoljava je edukacija, kaže dr. Persoli Gudelj.
– Nema medicine na dojmu već samo medicine koja počiva na dokazu. Zato treba sve liječnike, poglavito mlade da u datoj situaciji naprave ispravan postupak jer jedino takav vodi učinkovitosti. Poanta je da se palijativnim bolesnicima pruži maksimalna usluga u njihovom domu kako bi se izbjeglo da u bolovima pate u čekaonici hitnog prijema, naglašava dr. Mirjana Lončarić – Katušin, predsjednica Projektnog tima za palijativnu skrb Karlovačke županije.
A edukacija je već počela i uz pomoć novoizdanog priručnika. Prvih 50 mladih liječnika hitne medicine u Primorsko – goranskoj županiji. No, priručnik se može pronaći i na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu čija je ravnateljica dr. Maja Grba Bujević također jedan od ‘krivaca’ za njegov nastanak.
Bolnica koja se palijativnom skrbi i palijativnim bolesnicima bavi na dnevnoj bazi jest upravo dugoreška bolnica. Obišla ju je jučer i pomoćnica ministra zdravlja Delfa Radić – Krišto, a onim što je vidjela, kaže ostala je nemalo iznenađena.
– Ne ide mi na čast, ali moram reći da sam kao liječnica iz Zagreba izuzetno ugodno iznenađena jer mi kad kažemo da šaljemo bolesnike u Dugu Resu na neki način mislimo da se nikada neće vratiti. Ali, ovdje vidjeti dugorešku bolnicu – to je nešto drugo. To je jedna bolnica izuzetne kvalitete i brige za pacijenta i svi je trebali doći vidjeti, rekla je pomoćnica minisitra.
Bolnica u Dugoj Resi ima potrebe za još kreveta namijenjenih palijativnim pacijentima pa je ravnateljica Višnja Mihalić Mikuljan od pomoćnice ministra zdravlja Delfe Radić – Krišto zatražila povećanje.
– Toplo se nadam da ćemo uz deset kreveta koliko ih sada imamo dobiti još 20. Naš je cilj postati regionalni centar za palijativu jer potreba za palijativnim krevetima je jako velika u našoj županiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj.
– Trudit ću se svim silama i uprijet ću u sve stupove da dobijete ovo što tražite jer je to za dobro nas i svih naših bolesnika, dodala je Radić Krišto.