Problem je što u Karlovcu nema vizije kako bi zelene površine trebale izgledati

Karlovac je dosad izgubio puno zelenila, a nedostaje vizija kako bi zelene površine u njemu trebale izgledati. Stigla je pošast kao i u sve gradove u zemlji da drveće smeta.

Smatra to Denis Frančišković iz karlovačkog Eko pana koji upravo nedostatak vizije odnosno dugoročnog planiranja zelenih površina što od strane Grada, što od strane Zelenila, smatra najvećim nedostatkom u zelenom razvitku Karlovca.

Kesteni iz Draškovićeve bili su u lošem stanju

Posljednji slučaj rušenja kestena u Draškovićevoj mnoge je uzrujao, a sve to ima opravdanja, smatra, kad se zna kako se zadnjih deset godina tretiralo zelenilo i drvoredi u gradu. – Strah je opravdan kad znamo da su nestajali drvoredi koji do danas nisu zamijenjeni. No slučaj iz Draškovićeve treba gledati pojedinačno. Ovaj drvored, prema svim nalazima struke, a to misli i prof. Alegro, imao je velik broj stabala u jako lošem stanju, kaže Frančišković.

Šetnicu u Draškovićevoj očekuje potpuna rekonstrukcija, podsjeća Frančišković te kaže da bi se tamo trebala vratiti odnosno zasaditi stabla primjerenih vrsta. – U odnosu na neke prijašnje slučajeve, ovo je dobar primjer kako bi se sa zelenilom, stablima i drvoredima trebalo postupati.

Uz rijeke, zelenilo je simbol Karlovca

Smatra da u Gradu i u Zelenilu ne planiraju dugoročno upravljanje zelenim površinama. – To traži promišljanje unaprijed jer stabla imaju životni vijek. Dosad se stabla nisu održavala, a o liječenju neću ni govoriti jer ga nije bilo.Kad se ide u takve projekte, treba to dobro objasniti javnosti jer je ona osjetljiva po tom pitanju.Obilježje Karlovca su rijeke, a onda i naše zelenilo i treba ga očuvati, smatra Frančišković.

Nebriga u zadnjih 10-15 godina vidi se kroz velik broj izgubljenog zelenila, kao da se ne shvaća koliko urbane ljepote, a onda i ostalih dobrobiti one daju životu u gradu. Karlovac je tako usvojio “pošast” koja vlada i u drugim gradovima gdje stabla i lišće jednostavno – smetaju.