"Veća je vjerojatnost da će vas pojesti lav nego da ćete dobiti na kladionici", tim je riječima Milun započeo svoje predavanje u Centru za mlade Grabrik.
On je vrlo jednostavnom matematikom, jasnom čak i onima koji su s matematikom na ‘vi’, objasnio da svi oni koji se klade baš nikada ne vrate ono što su uložili.
Naime, ma koliko god da su dobili klađenjem dio tog dobitka ide kladionicama i državi, pa on nikada nije stopostotan.
"Ljudi gube ovisno o tome kako se klade. Ako se klade na dva, tri para istovremeno gubitak je dugoročno nekih 20 posto, a ako se klade na pet do 10 parova onda se gubitak penje na 50, 70% posto. To bi značilo da ako čovjek u godinu dana uloži u klađenje 1000 kuna on će sigurno izgubiti prosječno od nekih 200 do 500 kuna. Naravno, dogodit će se da netko nekad i dobije, ali to su zaista iznimke o kojima se onda piše u novinama", rekao je Milun.
Predavanje prof. Miluna organizirao je Carpe Diem u sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti. Njime su, također, započeli i novi ciklus svog projetka "Budi NE ovisan, budi svoj" kojeg financira Ministarstvo zdravlja.
Ono što zabrinjava je činjenica da klađenje izaziva ovisnost kod svih kojima je to svakodnevna aktivnost.
"Ukoliko se kladite to je siguran gubitak. Ako ćemo gledati na sportsko klađenje na koje ćete vi, kao punoljetna osoba, ići jednom u deset dana, jednom mjesečno, odigrati 10 kuna… to je OK. Međutim, radi se o tome da sportsko klađenje zna toliko privući i uvući ljude u sebe da jednostavno postanu ovisni. I zaista, klađenje je ovisnost i tu psihološki loše djeluje na čovjeka i tu jednostavno nema zarade. To je jednostavno čisti gubitak novca", naglašava prof. Milun.
Zato je prof. Milun jučer okupljenim mladima starim od 15 do 20 godina (od kojih se većina barem jednom probala kladiti) predložio alternativu – upornost i inovativnost u radu i učenju.
"Nema brzih rješenja i zarada, milijunaši nećete postati klađenjem. Lakše ćete se obogatiti ako osmislite nešto što još nitko nije i ako razmišljate svojom glavom", zaključio je prof. Milun te naveo nekoliko primjera poput vrlo efikasnog uređaja za sušenje ruku u javnim WC-ima ili medvjedića kojeg su osmislile hrvatske studentice koji bolesnoj djeci na jednostavan način mjeri temperaturu i ostale parametre i proglašen je jedinom od pet najboljih svjetskih izuma.