Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    11C° Karlovac

  • weather-image

    11C° Duga Resa

  • weather-image

    12C° Ogulin

  • weather-image

    11C° Ozalj

  • weather-image

    11C° Slunj

Život KRVAVA POVIJEST Podijeli

“Krvavi mlin” na Dobri iza sebe krije tragičnu povijest: Pucajte! Mlin ne damo!

Svađe oko mlina postale su njegovo glavno obilježje. Pet stoljeća dugoj povijesti mlina u Donjim Stativama skoro da više i nema traga

Iako mnogi znaju za Krvavi mlin kao kupalište, malo tko zna pravi razlog zašto je dobio to ime. Mlin iza sebe krije tragičnu povijest i uistinu je bio mjesto krvavih događaja. Često se spominje priča o utopljenicima kao razlog, ali to nije ni blizu istine. Samo najstariji mještani sjećaju se odlaska u mlin po brašno koje je spašavalo selo od gladi.

Sagrađen je u 16. stoljeću i puno je stariji nego što se misli. Prvi vlasnici bili su obitelji Erdeljac i Mikšić. U to vrijeme i još stoljećima nakon, mlin je bio od velike važnosti jer je prehranjivao brojne obitelji. Žito se zaprežnim kolima dovozilo sa svih krajeva, a ponekad i Dobrom.
Tijekom godina, promijenili su se brojni mlinari i vlasnici, a zadnja osoba koja je radila tamo je Ivan Mikšić koji nam je ispričao ponešto o mlinu.
-Mlin je prvo bio samo na jedan kat, ali kako je voda rasla znala je poplavit mlin, onda su digli još jedan kat zajedno sa slapom da mogu raditi u bilo koje doba.

Legenda o Krvavom mlinu

Ispričao nam je i kako je mlin postao „krvavi“. U to vrijeme, mlin je „vrijedio kruh“, a tada se na kruh gledalo kao na zlato. Znao to i novigradski vlastelin Haraminčić koji mlin htio samo za sebe. S vlastitom vojskom napao je mlinare koji su kao obranu imali tek poljodjelske alatke. Mikšić se sjeća kako se u njegovoj obitelji ta priča često prenosila.
-Moj prapradjed viknuo je vojsci „Pucajte! Mi mlin ne damo!“. Tada jedan opali i čovjeka ubije. Od tada je to posao Krvavi Mlin.
Ali ni tu nije kraj priča, gotovo stoljeće kasnije, mlin je opravdao svoje ime. “Dvoje braće posvađalo se oko rasporeda korištenja mlina i u žaru svađe, jedan od njih izvuče britvu i ubije drugog.”

Lokot na vratima

Mlin je s godinama imao sve više suvlasnika koji su radili i održavali mlin, ali pojavom električnih mlinova, posla je bilo sve manje.
-Zadnji put je radio 1964., ja sam tamo radio sa 14 godina, zajedno s ocem. Kasnije su došli ovi na struju i više nije bilo potrebe, prisjeća se Mikšić
Nedugo zatim, vrata se zatvaraju zauvijek. Mlin je prepušten na milost i nemilost rijeci Dobri. Godinama su zidovi prkosili vremenu, ali ipak je ljudski faktor odgovoran za prva urušavanja. Miniranjem kamenoloma iznad mlina oštećen je krov što je pokrenulo urušavanje cijelog mlina. Ostao je samo južni zid.
Zemljište s mlinom imalo je nekoliko kupaca, ali s obzirom da je osmero suvlasnika, svi pokušaji prodaje su propali. Jedan od kupaca ponudio je čak ogromnu svotu od preko milijun dinara, što je u to vrijeme bilo gotovo 20 prosječnih plaća.

Mlin danas

Godinama su kupači dolazili na Krvavi mlin, a djeca bi se igrala na ostacima zidinama starih četiri stoljeća. U strahu od dodatnih urušavanja i zbog sigurnosti kupača, Mikšić je odlučio bagerom poravnati zemljište.
-Ostao je jedan dio zidina, takozvani aveti, u zraku. Kad se radila ova cesta za Novigrad, kasnih devedesetih. Onda sam ja urgirao za to, dolazili su kupači dole i skakala su djeca, da dođu s bagerom. Raskopali su te zidine i poravnali ih.
Danas je moguće vidjeti tek pokoji kamen na površini, temelji i ostaci zida zakopani su i zarasli žbunjem. Dio kamena od južnog zida potopljeno je u vodi i još se drži unatoč snažnoj rijeci.
Mnogo kupača prošlo je slapom i ostacima oronulog mlina ni ne sluteći kroz što je sve prošao. Unatoč tragedijama, djedovi i bake sjećaju se svog djetinjstva u mlinu kada su kao djeca išli s roditeljima kupovati brašno na „vagance“, što je tada bila mjera za dvije litre.

Pročitajte i ovo

POVRATAK U NORMALU

Večeras pojačan promet na autocesti od Karlovca prema Zagrebu