Radnici u Karlovačkoj županiji sve više na bolovanjima, dnevno ih je 1780. Neki bolesniji ponedjeljcima i petcima, a neki i 4 godine

Ako je suditi po službenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Karlovac, radnici u Karlovačkoj županiji sve su bolesniji, a ove godine raste i broj kontrola otvorenih bolovanja, odnosno onih “otvorenih” na duže.

Lani je na bolovanjima u Karlovačkoj županiji po danu bilo 1684 osobe, a ukupno bolovanje bilo im je čak 527 201 dan.

Ova bi godina mogla biti rekordna po broju bolovanja

U prva tri mjeseca oveg godine dnevno je na bolovanju bilo 1780 osoba, a samo u siječnju, veljači i ožujku bolovali su 137 092 dana. Nastavi li se ovaj trend, nema sumnje da će ova godina biti rekordna po bolovanjima u Karlovačkoj županiji.

A jesu li oni koji odlaze na bolovanje doista bolesni, treba li im baš 10 dana za liječenje upale grla koliko im otvori doktor, je li se bolesnije ponedjeljcima i petcima, pitanja su za analizu.

Kako kaže voditeljica karlovačke podružnice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Ivana Horvat, rast broja otvorenih bolovanja ove godine je također pojačan. No, teško je govoriti je li bolovanje opravdano, ali je zato lakše utvrditi opravdanu duljinu bolovanja. Nada se da će do kraja godine biti manje bolesnih i više onih koji će prizdraviti, a rad HZZO-a odnosno kontrolora bit će i dalje kontinuiran.

Kontrole sve brojnije

Naime, poznato je da kontrolori HZZO-a izlaze na teren uvjeriti se je li otvoreno bolovanje doista bilo nužno, a onda i koja je dužina trajanja. Kontrole su po zahtjevima poslodavaca koji i plaćaju zdravstveni doprinos, ali i one redovne.

Lani su tako kontrolirali 761 bolovanje u Karlovačkoj županiji, a ove godine već su na brojci od 368 kontrola.

-U sklopu kontrola sukladno ugovornim obvezama i utvrđenim nepravilnostima predviđeno je izricanje ugovornih mjera, najčešće opomene uz prema potrebi naknadu štete. U odnosu na osiguranu osobu može također doći do primjene odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po kojem osigurana osoba koja primjerice otežava ozdravljenje, ne odazove se na pregled ili napusti mjesto stanovanja bez odobrenja izabranog doktora gubi pravo na naknadu plaće, kaže Horvat.

Ono što svojim kontrolama žele jest osvijestiti da bolovanje može biti 10 dana trajanja, no ozdraviti se može i prije. Cijeli tim stručnjaka, kontrola, liječnika pristupa ozbiljno analizi bolovanja, dodaje Horvat jer je riječ o situaciji koja zahtjeva temeljit pristup.

Svako treće bolovanje u Hrvatskoj lani neopravdano

U prosjeku je svako treće bolovanje u Hrvatskoj prošle godine bilo – neopravdano.

Mnogi to zovu lažnim bolovanjima, ali problem je jer traju neopravdano dugo pa su kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje lani zatvorili 35 posto kontroliranih bolovanja za koje su ocijenili da su ljudi na bolovanju iako za to nema razloga. Bolovanja kraća od 42 dana otvaraju se na račun poslodavca. Ona dulja – na teret HZZO-a. I jednih i drugih prošle je godine bilo više nego godinu prije, prema podacima državnog HZZO-a.

U uslužnim djelatnostima najčešća bolovanja

Najčešće su bolovanja povezana s uslužnim djelatnostima, ali i sa primarnom proizvodnjom poput prehrambene, građevinske i šumarske industrije gdje su bolovanja gotovo uvijek i opravdana iako ne uvijek prema duljini trajanja, nastavlja Horvat iz karlovačkog HZZO-a  i dodaje da su u ovim djelatnostima češće ozljede na radu.

Otkriva i jednu zanimljivost: naime, u karlovačkoj podružnici HZZO-a najdulje bolovanje trajalo je čak 4 godine. Kad su stigli kontrolori, zaključeno je odmah.

Horvat poručuje da bi u temi bolovanja trebalo biti odgovoran: od radnika koji ih otvaraju do liječnika koji daju “zeleno svjetlo”.

– To je društvena odgovornost, ali i osobna, odgovornost i prema zdravlju i prema poslodavcu i prema svom radnom mjestu i obitelji, poručuje.