Sudac Turudić kazao je da je prijedlog za revizijom osnovan jer su presudom Vrhovnog suda narodne Republike Hrvatske iz 1946. bila prekršena sva sadašnja i tadašnja temeljena načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog djela čovječanstva. Naveo je tako da je bilo prekršeno načelo zakonitosti, načelo zabrane retroaktivnog djelovanja Kaznenog zakona, načelo krivnje, prava na pošteno suđenje.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Turudić je kazao da presuda montiranog političkog suđenja Stepincu, među ostalim, krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države. Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenja da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke dijelove zapisnika sa suđenja iz kojega, primjerice, proizlazi da su uglavnom provođeni dokazi kojima "instruirani svjedoci tužiteljstva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko vijeće nego komunistički tužitelj Jakov Blažević".
Cilj je bila "osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve". "Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tijekom suđenja – pa što sam trebao učiniti?. Otići u šumu ili pobjeći u London. On se odlučio ostati sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugoslavenske monarhističke diktature i za vrijeme Titove komunističke diktature", rekao je sudac.
Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želio učiniti pristajući jedino na obnovu postupka pred neovisnim sudom ili poništenje presude. "Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od strane hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za povijest hrvatskog naroda", zaključio je Turudić.
Na zagrebački Županijski sud, osim kardinalova nećaka, jutros je došao i Vladimir Šeks te povjesničar Josip Jurčević.
Župnik Risek: Ova nas presuda raduje, nadamo se da će postati svet
A brojni su Hrvati i vjernici danas odluku suda o poništenju presude dočekali kao novi putokaz ka kardinaloj svetosti.
U Dugoj Resi, u župi blaženog Alojzija Stepinca župnik Branko Risek jedan je od onih koji je presudu dočekao sretan i zadovoljan.
– Naravno da nas ova presuda i odluka suda raduje. Siguran sam da će ona doprinijeti otvaranju puta k tome da se kardinala Stepinca proglasi svetim, kaže Risek.
Dodaje da se uz nadu u taj trenutak proglašenja Stepinca svetim, kako on tako i župljani i mole. – Za taj trenutak da Hrvatska dobije novog sveca kojeg će moći častiti i Hrvatska, ali i cijeli svijet molimo, kaže župnik Risek.