To je naš mali doprinos proslavi 250. godišnjice Gimnazije koju slavi iduće školske godine, rekao je Srećko Curman podsjetivši da je cijela priča počela prije tri godine i odvijala se u dvije faze. Rotarijanci su osigurali 40 tisuća kuna za što je Gimnazija dobila neprocjenjivu vrijednost.
"Nakon prve faze restauracije je pokrenut i kasnije završen postupak upisa učila u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. To je prva školska zbirka koja je upisana u registar te je sistemom domino efekta doprinijela da i druge škole počnu s istom aktivnošću", rekao je Curman.
Najveći dio učila je iz 19. stoljeća, a pretpostavlja se da je neka od njih koristio i Nikola Tesla za svog trogodišnjeg naukovanja u Gimnaziji.
"Postoje indicije da je na nekim od ovih učila radio i sam Nikola Tesla. Mi duboko vjerujemo, a neki izvori i govore da je to tako. U tom kontekstu, kao škola držimo da je naša obveza i taj dio prezentirati javnosti", kaže ravnatelj Damir Mandić.
Tijekom restauracije konzervatori su došli i do saznanja da su neka od učila starija nego li se pretpostavljalo, potvrdila je karlovačka konzervatorica Tatjana Horvatić. U tzv. polarizatoru svjetlosti pronađene su novine iz 1863. godine.
"Restaurator ga je razmontirao, rastavio na dijelove i našao komad novina koje su služile kao neka ‘tampon zona’ između ogledala i njegove podloge. Kako mi učila datiramo negdje u kraj 19. stoljeća odnosno u zadnju četvrtinu, bilo je zanimljivo što su novine zapravo iz 1863. Znači, onaj tko je tada radio polarizator je umetnuo novine koje je imao pri ruci. Time taj predmet možemo datirati još starijim nego što smo mislili. Novine su strogo sačuvane i one su dio dokumentacije o radovima", rekla je Horvatić pojasnivši da su novine čitljive, da se radi o nekoliko u krug izrezanih listova da bi mogle biti ispod stakla koje služi za polarizaciju svjetlosti, bile kao neka izolacija.
– One su čitljive i iz njih bi se štošta dalo pročitati. Doduše su na njemačkom jer je predmet proizveden u Njemačkoj, dodala je Horvatić.
Pa iako je zbirka učila sada spremljena u zaključanu vitrinu na školskom hodniku, neka od njih se i dalje koriste u nastavi, u rukavicama.
"To su predmeti koji su vrlo osjetljivi. Imaju vrlo fine politure i izrađene su od finog drveta tj. skupog materijala. Tako da bi bilo kakve packe, znoj, nečistoća na prstima i rukama može ostaviti dosta velika i trajna oštećenja pa za bilo kakvo rukovanje treba obavezno uvijek imati pamučne rukavice", pojasnila je Horvatić.
Kao najzaslužniju za cijeli projekt obnove fizikalnih učila, ravnatelj Mandić ističe profesorica fizike Tanju Mihaljević, a ona skromno kaže:
"Učila se koriste u nastavi jer mi smo i krenuli s tim motom da učila jesu stara, ali nisu zastarjela", rekla je pfor. Mihaljević i zahvalila rotarijancima i konzervatorici Horvatić.
A na pitanje imaju li ova stara učila sebi ravna u 21. stoljeću, profesorica Mihaljević odgovara.
"Pa tim starim učilima ne parira niša jer ona su izrađena od biranih materijala, vrijednih materijala i kada u razred donesete takvo staro učilo onda je to bolje od nekog modernog, lijepog učila", zaljučila je Mihaljević.
Inače, sa zbirkom kabineta za prirodoslovlje, Gimnazija ima ukupno upisano 1.189 predmeta u registru kulturnih dobara.