Ne radi se o prvom takvom brodu pronađenom u Kupi ili nekoj hrvatskoj rijeci, ali da o prvom nakon 1985. godine.
– Do sad smo imali jedan nalaz rimskog riječnog broda u Sisku, ali istraživanje je bilo kratko i nismo uspjeli izvući one informacije koje bismo željeli. U odnosu na ostatak iz Siska, ovaj brod je nešto manji. Onaj sisački je bio širine 4 metara ovaj je dva i sada imamo sačuvano 2 metra širine i 12 metara dužine, međutim sama njegova dužina je mogla biti 20 do 25 metara. Jedan dio je uništen, pojasnio je Zubčić.
Procjenjuje se da je na brodu bilo 300 do 400 cigli od kojih svaka teži 10 do 11 kilograma i koje su Rimljani koristili za gradnju cjevovoda i grobnica.
– Veći dio cigle ostao je jako dobro sačuvan, na oko skoro 70 i više posto cigle smo našli radionički znak u obliku alfe i na pojedinim ciglama otiske sandala i životinja. Ne možemo reći je li cigla proizvedena na području Karlovca pa putovala prema Sisku koji je bio veliki antički centar ili je proiizvedena u Sisku pa je transportirana uzvodno na neki lokalitet.
Pronalazak rimskog riječnog broda u Kamenskom važan je arheolozima prvenstveno što zbog njegove očuvanosti mogu doći do nekih odgovora kao što su odakle je glina od kojih su napravljene cigle, način izrade ovakvih plovila, materijali koje su koristili i slično.
– Znamo da su Rimljani koristili brodove i rijeke za transpor, međutim ovi detalji konstrukcije broda su nam potpuno nepoznati. Imamo informacije i pisane tragove da su Rimljani plovili, ali kako su oni radili te brodove to je apsolutno nepoznato zato što su Rimljani u gradnji brodova koristili utjecaj Mediterana ili neki lokalni utjecaj. Sad ćemo pokušati utvrditi o čemu se radi.
Zbog čega je došlo do brodoloma arhelozi Hrvatskog restauratorskog zavoda Odjela za podvodnu arheologiju i francuskog istraživačkog centra Camille Julien, također tek trebaju utvrditi.
Istraživanje bi, prema procjenama moglo potrajati još pet godina i tek onda bi mogao biti izvučen iz Kupe. Za sada ostaje pod vodom, dobro zaštićen od vanjskih utjecaja koji bi ga, da zaštite nema, vrlo brzo mogli uništiti.
– Sada je istražen samo središnji dio broda, između dva reda rebara i dobili smo unutrašnji presjek broda. Za sada smo ga ponovo prekrili s geotekstilom i za sad ostaje dolje. Kad ga u potpunosti istražimo onda ćemo moći vidjeti, razmišljati da li napraviti rekonstrukciju, repliku ili ga izvaditi van.