Ljudi su itekako svjesni svih problema koje nosi globalizacija, no ne vide alternativu za bolji život, rekao je Šimleša. Neki problemi kao što su zagađenja okoliša, prevelike moći institucija koje nitko nije birao poput MMF-a ili Svjetske trgovinske organizacije su stari, no pojavili su se i novi, dodao je.
– Puno su se danas radikalizirali problemi kako što su klimatske promjene, pa i genetski modificirani organizmi i slično, pogoršala se užasno sigurnosna situacija u svijetu zbog sve većih potreba da se za resurse ratuje, tako da je to nešto što je globalizacija danas puno više donijela nego prije petnaest, dvadeset godina – rekao je Šimleša.
Alternativu ljudi rade u cijelom svijetu i pokušavaju negativni trend globalizacije okrenuti u pozitivan smjer.
– Imamo alternative koje se bave s ekonomskim pitanjima, s organizacijskim, imamo ekološke alternative koje je danas potrebno raditi i širiti da bi se taj trend preokrenuo u pozitivnom smjeru. Ljudi zapravo u cijelom svijetu rade brojne inicijative i projekte gdje šire nekakve odnose između sebe i okoliša koji ide u pozitivnom smjeru – doddao je.
Obje knjige temelje se na višegodišnjem istraživanju posljedica globalizacije. Magistar Šimleša, inače mladi znanstvenik sa Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” iz Zagreba, s istraživanjima nastavlja i dalje. Ovoga puta o utjecaju svakog od nas na planetu na kojoj živimo.
– Novi rad kojim se danas bavim je jedan koncept koji se zove “Ekološki otisak” koji zapravo mjeri pritisak na planetu svake osobe, znači svakog od nas, svake zemlje, svakog grada. Ekološki otisak zapravo upozorava zapravo da živimo iznad kapaciteta prirode, iznad resursa koliko se oni mogu obnoviti – upozorio je Šimleša.