Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    17C° Karlovac

  • weather-image

    18C° Duga Resa

  • weather-image

    17C° Ogulin

  • weather-image

    17C° Ozalj

  • weather-image

    17C° Slunj

Život ZAPLOVIMO KUPOM Podijeli

Sjajna izložba u karlovačkoj knjižnici: Naučite o Kupi i lađarima koji su rijekom plovili samo za visokog vodostaja

Za izrazito niskog vodostaja događalo se da korabi zapnu na pojedinim mjestima, pa se sav teret morao istovariti na obalu i prenijeti i po nekoliko stotina metara do mjesta gdje se plovidba mogla nastaviti

Povodom 442. rođendana grada Karlovca, u okviru Zvjezdanog ljeta 2021., od danas do 3. rujna 2021. godine može se razgledati postav izložbe “Zaplovimo Kupom”.

Izložba će biti postavljena u Izložbenom salonu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac, Ljudevita Šestića 1, te će prikazati značaj rijeke Kupe i lađarstva za uspon Karlovca, vrste lađa i poznate karlovačke trgovačke obitelji, uz poneku zanimljivost i anegdotu vezanu uz Kupu. Pripremile su ju djelatnice Zavičajnog odjela Knjižnice.

JESTE LI ZNALI?
Krajem srednjeg i tijekom novog vijeka Hrvatskom su prolazili brojni trgovački putevi. Većinom su to bili kolni i karavanski, a nešto rjeđe plovni putevi. Izgradnjom Karolinske, Jozefinske i Lujzijanske ceste, unutrašnjost Hrvatske preko Karlovca povezana je s Jadranskom obalom. To je povoljno utjecalo na razvoj Karlovca koji se ubrzo prometnuo u trgovačko središte za promet robom iz Podunavlja i Posavine do Jadrana. Važnu ulogu u tome odigrao je promet Kupom koji je omogućio veliku uvoznu i izvoznu trgovinu. Time je Karlovac doživio snažan ekonomski, kulturni i politički uzlet i postao jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj.
Plovidba Kupom odvijala se uglavnom od jeseni do proljeća. U ljetnim mjesecima promet bi gotovo potpuno stao, a za izrazito sušnih godina prekid bi potrajao i nekoliko mjeseci. Velike lađe mogle su ploviti Kupom samo za visokog vodostaja, stoga se njima najčešće plovilo samo do Siska gdje se roba pretovarivala na manje korabe kojima je dalje otpremana do Karlovca. Za izrazito niskog vodostaja događalo se da korabi zapnu na pojedinim mjestima, pa se sav teret morao istovariti na obalu i prenijeti i po nekoliko stotina metara do mjesta gdje se plovidba mogla nastaviti. Ponekad su se i čitave lađe izvlačile na obalu i odvlačile do mjesta sa dubljom vodom kako bi nastavile put. Osim promjena vodostaja, brodarenje Kupom ometalo je i to što je korito bilo prepuno brzaca, nanosa pijeska, klada, otkinutih stabala i podvodnih stijena na koje bi se lađe razbijale. Veliku smetnju predstavljali su i ploveći mlinovi zbog kojih su brodari morali manevrirati i prevlačiti lađe s jedne obale na drugu. U samom Karlovcu plovidbu je otežavao brzac i nanos pijeska kod Gaze i velike stijene uzvodno od današnjeg željezničkog mosta.
Ipak, najveću prijetnju kupski lađari doživjeli su za vrijeme rata s Turskom čija je vojska napadala, pljačkala i potapala lađe te ubijala lađare koji su dovozili hranu i oružje austrijskoj vojsci. Samo 1718. Turci su na Savi potopili tridesetak karlovačkih lađa i ubili gotovo isto toliko lađara. Nakon što je iste te godine postignut sporazum u Požarevcu, hrvatska granica s Turskom pomaknuta je na istok prema Uni pa je i plovidba Kupom postala sigurnija.
Zlatno doba potrajalo je do oko 1860. godine i izgradnje željezničke pruge Zidani most – Zagreb – Karlovac – Ogulin – Rijeka. U to vrijeme prestaje prijevoz robe kiridžijama, lađama te trgovina i život u Karlovcu polako jenjava.

Pročitajte i ovo

SREĆOM BEZ ŽRTAVA

Kamion na autocesti naletio na cestarsko vozilo iz kojeg su malo prije toga izašli radnici