Sjajna nova knjiga o Frankopanima: Beronić o velikašima koji su ostavili traga kroz sjajne priče aktivira povijest

Književnik Tomislav Beronić, rođeni Vukovarac koji već više od 20 godina živi u Krnjaku, izdao je novu knjigu pod naslovom “Frangere pane – Priče o Frankopanima”.

U knjizi na vrlo pitak i lako čitljiv način opisuje život i djelovanje 17 naraštaja obitelji Frankopan, ne samo u Hrvatskoj, već i u susjednim zemljama gdje je ova poznata velikaška obitelj imala posjede. Kako sam autor kaže, to nije striktno povijesna knjiga,iako se temelji na dosad istraženim povijesnim činjenicama, jer su događaji i dijalozi opisani u knjizi plod njegove mašte, ali upravo takav način opisivanja je vrlo pitak i zabavan istovremeno.

Frankopani, koji su ime dobili po načinu na koji su lomili kruh koji se posluživao u posebnim prilikama, u početku su se vodili kao Krčki knezovi, a ime Frankopan je prijevod s talijanskog: Frangere pane (onaj koji lomi kruh).
U knjizi, koja naslove ima napisane i na glagoljici, prati se uspon, ali i konačan pad ove velikaške obitelji koja je svoj trag ostavila na području Karlovca i okolice, gdje su sagradili gradove Dubovac, Ribnik, Novigrad, Ozalj, Ogulin, Modruš, Cetin, Slunj, Steničnjak (Sjeničak), Skrad, uz još mnoge utvrde od Krka, Trsata, Grobnika,Severina i prostora od mora do Alpa.

Proučio rodoslovlje Frankopana i našao 214 imena. Dosad ih poznato 118

-Kad sam se upustio u pisanje ovih priča, prvo sam proučio rodoslovlje kneževske porodice, trebalo mi je nešto više od godine i pol istraživanja.

Beronić je radi lakšeg snalaženja u posljednjem dijelu knjige donio sva rodoslovna stabla svih Frankopanskih obitelji. Ono sadrži upravo 214 imena uz otvorenu mogućnost da ih ima još, te s obzirom da najbrojnije rodoslovlje knezova Frankopana koje je pronašao u literaturi i na internetu ima tek 118 osoba.

Potom su uslijedile priče, svaka ima svoje junake, odnosno pripadnike kneževske obitelji o kojima govori, a te su osobe, kaže Beronić, evidentno postojale. Sve lokacije i povijesne okolnosti opisane u pričama su autentične ili barem dio narodne predaje i legendi te su bile inspiracija. Detalji radnje i dijalozi ipak su Beronićeva literarna sloboda.

Knjiga ima više od 400 stranica vrlo poučnog štiva, pa će na svoje doći svi koji vole povijest,a prve reakcije na ovu knjigu da su ovo naše “Igre prijestolja”, jednako uzbudljive i neizvjesne. Kao što i sam kaže, želja mu je da priče učini ljepšima, razumljivijima, ne da mijenja povijest.

Beronić najavljuje promocije u toplijem dijelu godine, koje iz znanih razloga neće biti u zatvorenim prostorima, već na autentičnim lokacijama Frankopanskih gradova uz dodatnu koreografiju i iznenađenja.

Autor je uz kraće knjige satire “Memoari utajivača poreza”, “Proračun” do sada objavio i SF trilogiju “Peta dimenzija”, za koju je dobio nagradu publike Artefakt na Rikonu (konvenciji znanstvene fantastike i fantastike u Rijeci) za najbolji SF roman godine. Beronić je član Književnog kruga Karlovac, osim pisanja što mu je hobi, radi kao programer .