Sve do petka okupit će stotinjak hrvatskih, ali i stranih arheologa koji će saznati o novim lokalitetima i otkrićima.
"U Karlovcu je zadnji skup Hrvatskog arheološkog društva 1983. godina što znači da je prošlo više od 30 godina i zbilja se u tih 30 godina jako puno lokaliteta istražilo, ne samo na području Karlovca nego cijele županije. Zato je ovo prilika da se i ostali arheolozi upoznaju s arheološkom baštinom ovdje", kaže predsjednica Društva Jacqueline Balen.
A u Karlovačkoj županiji, otkriva karlovački arheolog Krešimir Raguž, ima više od 500 arheoloških lokaliteta.
"Preko stotinu lokaliteta smo istraživali, a preko 500 ih ima. To je kvantitativni skok od 20 puta u zadnjih 17 godina koliko je u Konzervatorskom odjelu u Karlovcu zaposlen arheolog", rekao je Raguž.
Među svim tim lokalitetima pronađeni su brojni artafekti koji svjedoče o bogatoj povijesti i baštini na prostoru Karlovačke županije.
"Npr. Modruš to je bio glavni grad, sijelo Frankopana. Tu su kraljevi odsjedali kad su dolazili, to je bio grad 5 do 7 tisuća stanovnika. Imamo Viničicu koju je 33. prije Krista koju je osvajao Oktavijan August budući prvi rimski car. Onda imamo utvrđene pećine, rimske nekropole pećinske čega uopće nema u Europi. U Baraćevim pećinama jedini je nalaz luka…pronađene male praščiće, male žetone, grčke keramike, rimskih projektila… Imamo čitav niz lokaliteta koji su fantastični", kaže Raguž.
Dio lokaliteta vidjet će i sudionici Znanstvenoga skupa jer je osim prezentiranja istraživanja organiziran i posjet arheološkim lokalitetima poput Cetina, Modruša, Baraćevim spiljama i slično.