Slavi se Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo
U nekim verzijama pripovijesti o uznesenju, smatra se da se uznesenje dogodilo u Efezu, u kući Djevice Marije, a najranije predaje kažu da je Marijin život završio u Jeruzalemu
Velika Gospa je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se svake godine slavi 15. kolovoza, a taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. godine. U apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus (Silno darežljivi Bog op.a.) iznio je razloge proglašenja dogme. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sv. Bernard iz Clairvauxa, sv. Antun Padovanski i drugi.
Najranije predaje kažu da je Marijin život završio u Jeruzalemu
U nekim verzijama pripovijesti o uznesenju, smatra se da se uznesenje dogodilo u Efezu, u kući Djevice Marije, a najranije predaje kažu da je Marijin život završio u Jeruzalemu. Prema ‘Preminuću Blažene Djevice Marije’, koja se pripisuje Josipu iz Arimateje, jedan od apostola, često identificiran kao apostol Toma, nije bio prisutan prilikom Marijine smrti, ali njegov kasni dolazak uzrokuje ponovno otvaranje Marijinog groba, koji se nalazi prazan osim njezine grobne odjeće.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod zaštitnički plašt Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao ‘kraljicu Hrvata’, a zazivali su je i ‘fidelissima advocata Croatiae’ (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj i šire
U Hrvatskoj ima puno marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
(Autor: Tonko Tomičić)