Stotinu godina prošlo je od izgradnje vodocrpilišta i ove vodospreme, podsjetio je direktor VIK-a Ivan Mrzljak.
Danas otvoreno vodocrpilište ima i turistički moment, odnosno muzejski dio. Osobito su zanimljive drvene cijevi, postavljene još sredinom 18. stoljeća i išle su od Borlina do Starog placa (Trg bana Jelačića). Ovaj je cjevovod bio dug 3800 metara, ali je bio kratkoga vijeka (jer je bio drveni). Koristili su ga vojnici i franjevci koji su incirali njegovu gradnju.
Začetnik pronalaženja vode na ovom području početkom 20. stoljeća je poznati geolog Dragutin Kramberger, podsjetio je Mrzljak. Upravo je Kramberger na Borlinu pronašao vodu, iako je u potragu za njom krenuo s tri ideje. Jedna je bila da se za piće koristi voda iz Korane, druga upravo s Borlina, a treća da se crpi iz bunara u okolici grada. Na kraju je izbor pao na Borlin i to nakon što je u Beču i Zagrebu napravljena analiza borlinske vode. Pokazala je da je voda izvrsne kvalitete, a ista takva je i danas, 100 godina kasnije, kaže Mrzljak.
Prije stotinu godina voda je s Borlina "išla" do grada vodovodom dugim 16,5 km.
Karlovac danas ima 650 km vodovoda
Danas, stotinu godina nakon svega, Karlovac ima dobro pokriveno područje vodovodnom mrežom. Tek nekoliko kuća u Utinji i pedesetak stanovnika u Sjeničaku nemaju vodovod. S prvotnih 16, km, došlo se na 650 kilometara vodovoda, ponosno ističu u VIK-u.