Sv. Josip u Karlovcu od danas papinska manja bazilika: Priznanje živoj vjeri i zagovoru sv. Josipa
Vjernici koji pobožno posjete ovu baziliku i sudjeluju u nekom svetom obredu, ili barem izmole Očenaš i Vjerovanje, mogu zadobiti potpuni oprost, uz uobičajene uvjete: sakramentalnu ispovijed, svetu pričest i molitvu na nakanu Svetoga Oca.
Velik dan za Karlovac i sve vjernike – crkva svetog Josipa na Dubovcu uzdignuta je danas odnosno dobila je naslov Papinske manje bazilike koji se dodjeluje crkvenim građevinama posebnog značenja i povezuje crkvu s papom. Pročelja crkve dobivaju papinski grb.
Svetog Josipa proglasio je manjom papinskom bazilikom zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Na početku misnoga slavlja pozdrav je uputio rektor mons. Antun Sente, istaknuvši ljepotu ovoga dana kada Nacionalno svetište postaje manja bazilika. „Tu odluku Petra naših dana, Kristovog namjesnika ovdje na zemlji u ovom našem vremenu, svečano će nam obznaniti zagrebački nadbiskup mons. dr. Dražen Kutleša, nasljednik tako vrlih zagrebačkih pastira koji su ljubili Crkvu, častili Blaženu Djevicu Mariju i u njezinoj prisutnosti prepoznavali moćni zagovor svetog Josipa.“
U uvodu u misno slavlje nadbiskup Kutleša kazao je kako„ ovaj trenutak nije samo priznanje arhitektonskoj ljepoti ili povijesnoj baštini, nego je prije svega priznanje živoj vjeri Božjega naroda koji se kroz desetljeća i naraštaje okupljao na ovome svetom mjestu kako bi molio, zahvaljivao i tražio zagovor svetoga Josipa, zaštitnika Hrvatske.“
Dodao je kako „naslov ‘bazilika’ nije tek počasna titula jednoj građevini. To je vidljivi znak zajedništva s Rimskim prvosvećenikom i poziv zajednici vjernika da još snažnije živi svoju vjeru. Bazilika treba biti uzorno mjesto liturgijskoga života, gdje se Riječ Božja naviješta s novim žarom, a sakramenti slave s dostojanstvom koje priliči domu Božjem među ljudima. Zato današnji dan nije samo čast ovoj crkvi i ovomu gradu, nego radost cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji i cijeloj Crkvi u hrvatskome narodu.“
„Prema odredbama Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, vjernici koji pobožno posjete ovu baziliku i sudjeluju u nekom svetom obredu, ili barem izmole Očenaš i Vjerovanje, mogu zadobiti potpuni oprost, uz uobičajene uvjete: sakramentalnu ispovijed, svetu pričest i molitvu na nakanu Svetoga Oca.
Ta se milost može primiti na više dana tijekom godine: na obljetnicu posvete ove bazilike (15. rujna), na svetkovinu sv. Josipa (19. ožujka), na svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla (29. lipnja), na obljetnicu dodjele naslova bazilike (9. studenoga), zatim 10. lipnja kada slavimo sv. Josipa zaštitnika Domovine te jednom godišnje na dan koji svaki vjernik može osobno izabrati. Na taj način ova bazilika postaje mjesto gdje vjernici mogu na poseban način iskusiti Božje milosrđe i obnoviti svoje zajedništvo s Bogom“, poručio je nadbiskup Kutleša.