“Svakog psa treba odgajati i školovati, u Karlovcu su stafordski terijeri fascinantno lijepo odgojeni”

Prijedlog Pravilnika o opasnim, moguće opasnim i psima iz nekontroliranog uzgoja koji je Ministarstvo poljoprivrede stavilo na savjetovanje s javnošću, izazvao je šok među ljubiteljima pasa i kinolozima.

Ono što je posebno izazvalo nevjericu ljubitelja pasa je stavljanje čak 30 pasmina pasa na listu među kojima su rotvajleri, njemački, belgijski ,nizozemski, srednjeazijski i kavkaski ovčar, čehoslovački vučjak, doberman, njemački bokser, argentinska i bordoška doga, tosa, cane corso, engleski mastif, napuljski mastif, tibetski mastif, hovavart, šarplaninac, tornjak, aljaški malamut, sibirski haski, akita, američka akita, brazilska fila, kangal, rodezijski gonič, kanarski pas, crni ruski terijer, američki buli, američki buldog… Država predlaže, da ako su iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgoja mora se kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci”.

Kinološki sudac, markirant i nekadašnji sudski vještak za kinologiju, te vlasnik tvrtke koja se bavi školovanjem pasa već 30 godina Karlovčanin Marinko Alić kaže kako se sustav mora dovesti u red, ali da su ovo restriktivni elementi u kojima je zanemarena preventiva dok su kastracije pravno upitne. 

-Nema pasmine koja ne grize, kaže Alić iza kojeg su brojni odgojeni psi, pa napominje da psi grizu i iz straha, a ne uvijek zbog lošeg karaktera ili agresivnosti. Stoga je iznimno bitno da se psa socijalizira, odnosno da sa 6-7 mjeseci starosti pas ode u “školicu” ili na tečaj socijalizacije.

– Time i pas i vlasnik dobivaju zajedno znanje za život i unaprijeđuju se. Alić kaže kako se najbolje socijaliziran pas zapravo ne primjeti u društvu, a one koji vole milovati tuđe pse i diviti im se, lagano opominje: – Malo čudna usporedba, ali svaki vlasnik ima svog psa, kao što svatko ima i automobil. Ako vam se sviđa Ferarri onda ga gledate, ne “dragate”, tako i sa psima. -Uvažite životinju na način da ju ignorirate, savjetuje.

Podaci kažu da najviše grižu stafordski terijeri i mješanci

Alić dodaje kako je vrlo važno da se životinju ni sa čime ne frustira. Velike pse tako primjerice, često frustiraju mali psi koji laju i “živčani” su, a dođe li do okršaja, mali će uvijek izvući deblji kraj. Na pitanje koji su psi u rangu “ugrizljivosti” u vrhu po njegovom iskustvu, odgovara da podaci za Hrvatsku na prvo mjesto stavljaju stafordske terijere, a onda mješance.

Jedna intervencija zbog ugriza pasa košta između 500 i 100 kuna čime se troškovi svih penju do pola milijuna kuna

– U Hrvatskoj na godišnjoj razini imamo oko  3800 ugriza pasa što je jako velik broj i normalno je da zbog troškova za zdravstveni sustav, ta se brojka želi smanjiti pa stoga ide u izmjenu i pravilnik koji je zadnji put revidiran prije 12 godina, kaže Alić. S druge pak strane, u Hrvatskoj je registrirano 380 tisuća pasa. U Karlovačkoj županiji je 2018. godine zabilježeno 143 ugriza pasa što je također velik broj.

No, ono što mu se strašno sviđa u Karlovcu jest da je zamijetio velik broj stafordskih terijera i to izuzetno socijaliziranih. -Fascinira to što su u Karlovcu gotovo svi stafordski terijeri socijalizirani i lijepo odgojeni što je odlično, hvali Alić karlovačke vlasnike ove pasmine.

A činjenicu da nema psa koji ne grize potkrepljuje i podacima. Tako su Kanađani u top 10 “ugrizljivih”stavili, vjerovali ili ne, maltezere i labradore! -Ne treba inzistirati na pasmini već na edukaciji psa i vlasnika, ponavlja Alić koji kaže da niti jedan pas nije isti. – To vam je kao kod ljudi, nismo svi jednaki, ne reagiramo svi isto, tako i psi. One vlasnike pasa koji potenciraju agresiju naziva “posebnim slučajevima” koji žele pažnju za sebe.