Potvrđuje to za Radio Mrežnicu prof. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, čovjek koji je i zaslužan da su se pred 20 godina dabrovi i vratili u Hrvatsku.
U ta dva desetljeća ove simpatične životinje poprilično su se razmnožile i raširile hrvatskim rijekama, pa tako i Dobrom, Kupom, Koranom i Mrežnicom.
– Imamo potvrde o familijama dabrova u svim našim rijekama i rječicama, potocima, a trenutno i prekapacitiranost, kaže Grubešić. To znači da dabrova možda ima i previše s obzirom na tok rijeke. Takav je slučaj definitivno s rijekom Dobrom gdje su se dabrovi i više nego udomaćili i njihov broj je velik. Potvrda tome može se vidjeti i na obali rijeke gdje su brojna stabla postala žrtve njihovih zubiju.
Informacije o dabrovima pristižu sa svih strana, pa su tako naselili i NP Plitvička jezera, ima ih čak i do ušća Kupice u Kupu, na gornjem toku Mrežnice i u Tounjčici.
– Dabrovi se hrane vrbom, topolom i brezom, to su listače kako mi šumari kažemo, a žele doći do žive kore u krošnji. Ovakav način prehrane je tipičan za zimske mjesece, dok se ljeti više orijentiraju i na poljoprivredne kulture, dodaje Grubešić.
Mnogi se sve više žale na štetu koju dabrovi čine jer iza sebe ostavljaju uništena stabla, ali i opustošene vrtove. Ubijanje ovih životinja je zakonom zabranjeno, a Grubešić kaže da je najefikasnija zaštita stabala stavljanje žičane ograde. – Takve su ograde već stavljene i kod mosta u Novigradu te kod motela u Jarčem Polju i pokazuju se efikasne, objašnjava Grubešić. Za zaštitu poljoprivrednih kultura najefikasnije je postavljanje elektroograde, poput one za divlje svinje.
Dabrovi su trenutno pod ingerencijom čak dva ministarstva, poljoprivrede te zaštite okoliša. Cijele godine lovostaj je na dabrove, no radi se na tome da se izradi tzv. plan gospodarenja dabrovima, koji bi donio ili smanjenje broja dabrova ili preseljenje.