Tjedan dana od uvođenja eura, “šalabahteri” rade, a most na novčanici od 5 eura nije Tounjski
Da ne bi bilo prijepora čiji je most ljepši i veći, dogovoreno je da mostovi na eurima budu imaginarni
Tjedan je dana od uvođenja eura, a nova valuta zadaje brige i stresove. Najviše u preračunavanju, kako kupcima, tako i prodavačima, pa “šalabahteri” rade punom parom.
Bankomati daju novčanice eura, no iako su mnogi očekivali da će one biti “hrvatske”, baš kao i kovanice, toga nema. Naime, nema hrvatskih euronovčanica već su papirnate iste kao u cijeloj EU koja ima euro kao valutu. Na području čitavog europodručja koje obuhvaća 24 zemlje (20 zemalja članica Europske unije plus Andora, Monako, San Marino i Vatikan) iste su novčanice eura i to dvije jednakovrijedne serije.
Prva serija euronovčanica sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i nadalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.
Hrvatska je iskovala svoje kovanice s nacionalnim obilježjima 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura.
Njih je do sada otkovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.
Od 1. siječnja 2023. može u Republici Hrvatskoj jednako valjano plaćati i sa svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i s eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja.
Mostovi na novčanicama nisu naši iako neki jako nalikuju, na 5 eura nije Tounjski most
Ono što je mnoge ovih dana kad su “uhvatili” eure zanimalo, jesu li mostovi na euro novčanicama možda naši, hrvatski? Nekima slike mosta liče na onaj u Tounju, nekima na onaj u Novigradu na Dobri, no da skratimo priču – mostovi nisu naši. Nizozemski su, recimo to tako. Zapravo imaginarni.
Na euronovčanicama prikazani su arhitektonski motivi teme “europska razdoblja i stilovi”.
Dizajner prve serije je Robert Kalina, a za seriju Europa novčanice je redizajnirao Reinhold Gerstetter.
Svaki je apoen ilustriran drugačijim arhitektonskim stilom. Na licu euronovčanica prikazani su prozori i vrata, dok su na naličju prikazani mostovi.
Prozori i vrata simboliziraju europski duh otvorenosti i suradnju, a mostovi komunikaciju između naroda Europe te između Europe i ostatka svijeta. Prozori, vrata i mostovi prikazani na novčanicama stilizirane su ilustracije, a ne slike dijelova ni cijelih stvarnih građevina.
Ideja je bila da se na poleđini novčanica eura nalaze mostovi kao simbol spajanja. Ali, da ne bi bilo prijepora između država o tome čiji je most ljepši i veći, odnosno vrijedan te časti i privilegija da završi na novčanici eura te čiji će na veće, a čiji na manje apoene, dogovoreno je da mostovi na eurima budu imaginarni.
Nacrtani samo za potrebu dizajniranja izgleda nove valute. U stvarnosti nepostojeći.
Sve dok jedan mladi grafički dizajner iz nizozemskog grada Spijkenissea, fasciniran dizajnom različitih valuta, ali osobno nekako uvjeren da euri zapravo izgledaju dosadno, nije zaključio da bi bilo zabavno da netko te mostove zaista i izgradi. I napravljeni su te se danas nalaze u tom gradiću u Nizozemskoj. Napravljeni su prije 8 godina kad su u tom nizozemskom gradu imali projekt izgradnje novog naselja, a protežu se preko kanala. Napravljeni su uz sve moguće dozvole, pa i onu Europske središnje banke. Danas taj gradić krasi šest malih mostova s EU novčanica.
Bez naknade zamjena u bankama, Fini i pošti cijelu godinu
Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. u čijim će se poslovnicama tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute.
Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica u Hrvatskoj pošti i Fini, dok će se u bankama zamjena moći vršiti bez naknade za neograničeni broj komada. Međutim, treba napomenuti da će građani kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.
Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura.
Dvojni opticaj do 14. siječnja
Razdoblje dvojnog optjecaja je razdoblje u kojem se za gotovinska plaćanja mogu upotrebljavati kune i euri. Dvojni optjecaj započinje 1. siječnja 2023. u 00:00 sati te završava 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Za vrijeme dvojnog optjecaja, trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Pritom je primatelj uplate dužan primjenjivati propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji se odnose na ograničenje svote koja se može platiti u gotovini.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH predviđa izuzeće od primjene pravila dvojnog optjecaja. Naime, ako poslovni subjekt nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, prema čl. 40., st. 2. ostatak iznosa može vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.