Vani ne pronalaze hranu koju troše u košnicama, te umiru.
"Pčele doživljavaju šokove. Zbog toplog vremena izlaze van iz svojih košnica, a ne pronalaze hranu, jer nema cvijeća i peluda. Pomoći im mogu pčelari na način da im daju dodatnu hranu kako bi preživjele do proljeća" kaže pčelar Darko Vancaš.
Može se dogoditi i da matica počne leći jajašca. Pomladak opet troši zalihe hrane, a leglo tada ne izdrži do ljeta.
"Ovogodišnje prognoze govore o čak 50 postotnim gubicima", za Radio Mrežnicu kaže predsjednik Pčelarskog društva Karlovac Ivica Brozović te dodaje "To su najcrnje prognoze i najružnije slike, no nadam se da će se vrijeme popraviti i da krajnji rezultati neće biti takvi. U pomoći moraju sudjelovati i sami pčelari prihranom i utopljavanjem pčela".
Najvažnija funkcija pčele je oprašivanje. One sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani. Kada bi nestalo pčela, zaprijetila bi nam globalna katastrofa jer bi moglo doći do gladi, pa i do nestanka ljudske vrste.
"Da pčela nema prinosi bi bili bitno manji. Samim time smanjenje količine hrane u svijetu izaziva glad, a nakon pojave gladi nastupaju ratovi. Znanstvenici su stoga prognozirali da bi 4 do 5 godina nakon nestanka pčela, nestalo i – čovjeka", zaključio je Brozović.