– Tradicijski, ovi krijesovi predstavljaju natjecanje između Gaze i Banije, ali u zadnje vrijeme više predstavljaju zajedništvo. Moramo si pomagati jer je sve teže prikupiti materijale za izgradnju krijesova, objašnjava Ivica Mileusnić s Gaze.
Ivica je stanovnik Gaze i kako kaže, Gažani su prvi počeli paliti krijes uoči sv.Ivana, a Banijanci su ovaj običaj prigrlili 100 godina kasnije.
-Prije je lakše bilo složiti krijes jer se slagao čak i od starih ormara, ali i guma. Nekada je dosezao i do 12 metara, a ove godine je Turistička zajednica propisala normu od 8 m visine i 8 m širine pa je u slaganje krijesa uloženo između 1500 i 2000 paleta, ističe Mileusnić.
Ovaj atraktivni običaj, sljedeće godine Turistička zajednica grada Karlovca kandidirat će UNESCO-u za spomenik nematerijalne kulturne baštine, a Gažani poručuju kako je njima najvažnije zajedništvo i lijepo druženje.
– Poruka ovoga krijesa je zajedništvo. Važno je održavati tradiciju i nastaviti je. Uz to, potrebno je gajiti sve veće prijateljstvo između ove dvije gradske četvrti. To smo i dokazali kada se zapalio krijes na Baniji koji je bio složen tek napola i ostalo je još nekoliko dana do održavanja krijesa. Tada su Gažani došli u pomoć Banijancima i pomogli im složiti krijes koliko je bilo moguće, ispričao je Mileusnić.