U Crkvi Presvetog Trojstva pronađeno stotinjak grobova, nakit, oslici… Podzemlje krije karlovačku prošlost i identitet grada

U crkvi Presvetog Trojstva  pronađeno je čak stotinjak grobova sa kosturima građana i druga vrijedna arheološka nalazišta koja govore o važnosti i značenju Franjevaca za Karlovac.

Priča datira sve do 1820. godine kada se pokojnici pokopavaju na dubovačkom groblju. Do tada, bili su pokapani u kriptama u i okolo crkve, govori  Goran Skelac, arheolog iz tvrtke Geoarheo, predstavljajući pronađene vrijedne arheološke nalaze na kojima rade više od mjesec dana.

Pronađene su  četiri faze grobova, zajedno sa kosturima koji su brzo i uklonjeni, a radi se o grobovima koji su bili namijenjeni građanima visoke društvene važnosti. Podatak je to o kojem svjedoči i preko 350 metalnih nalaza u vidu prstenja, medaljona, naušnica, odjevnih dodataka te drugog srebrnog i zlatnog nakita.

Zasada, riječ je o stotinjak grobova, a dio se još sakriva i u kriptama koje se neće moći istražiti.

Zanimljiva je činjenica kako su kripte pronađene u franjevačkoj crkvi zidane od kamena, izuzetno čvrste i velike, u nekim dijelovima im se čak niti ne nazire kraj, dok ih je većina po drugim nalazištima ustvari građena od opeke.

Kako je crkva trenutno u procesu konstrukcijske obnove, otkriveni nalazi morali su biti uklonjeni kako arheološka istraživanja ne bi trpila, a pronađeni predmeti jednoga dana ući će u posebnu zbirku, najavljeno je.

Druga važna arheološka nalaišta

Uz grobove, otkriveni su i oslici te jedan izuzetno vrijedan likovni sloj, istaknula je pročelnica Konzervatorskog odjela Ministrastva kulture i medija u Karlovcu Sonja Kočevar.

Radi se o osliku koje je izuzetne likovne kvalitete i koji se može svrstati u red najkvalitetnijih ovog kompleksa. Trenutačno je prekriven japan papirom i nije ga moguće vidjeti, ali kako je to Kočevar opisala, radi se o svodnom polju iznad svetište, veličine oko 50 kvadrata, a u središnjoj zoni je jedan okvir ispunjen cvijećem i 4 lika evanđelista kao i 4 anđela sa grbovima. Oslik je pretrpio i značajna oštećenja koja će se morati kasnije i resturirati.

Uz oslik, zbog konstruktivne obnove pronađen je i prvi pod od opeke sa garom koji vjerojatno govori o požaru iz 1692. godine koji je poharao karlovačku Zvijezdu. Drugi moment arheoloških istraživanja su i dva dodatna kamena sloja poda te četvrti sloj po kojem smo i sami hodali, od cementnih pločica. Podizanje nivoa poda bilo je rješenje kojim su se borili protiv poplava.

– Sve ovo što radimo, sve pronađeno, nije važno samo za franjevce, nego i za karlovačku Zvijezdu općenito, zaključila je Kočevar dok je fra Krunoslav Albert dodao kako je ovo uistinu dokaz koliko su Franjevci u Karlovcu čuvari kulturnog i duhovnoga blaga kao i samog identiteta grada.

Plan je da se svi nalazi restauriraju i izlože u franjevačkom muzeju.

L. Grčić