U Karlovačkoj županiji minski je sumnjivo još oko 40 km 2

Još 40 “kvadratnih” kilometara minski sumnjive površine još uvijek prijeti na području Karlovačke županije, a radi se o teritoriju šest općina. Riječ je o Tounju, Josipdolu, Plaškom, Saborskom, Rakovici i Cetingradu. 

Minski sumnjiva područja gotovo su 99 posto šume i to slabo prohodne, a sve su minski sumnjive površine, od strane Hrvatskog centra za razminiranje, dobro i vidljivo obilježene tablama upozorenja na opasnost od mina. U tijeku je priprema projekta razminiranja šumskih površina na području Karlovačke županije, pod nazivom Karlovac KARTS, kojim bi se razminirala površina od preko 17 kvadratnih kilometara šumskog terena. Vrijednost projekta je 187,1 milijun kuna, a finacirao bi se sredstvima iz Europske unije. Projekt pripremaju Hrvatske šume, a njegova realizacija trebala bi započeti ove godine.

“Travanj – mjesec zaštite od mina”, u Republici Hrvatskoj se obilježava kao podsjetnik na minsku opasnost koja se još uvijek nalazi među nama. U vrijeme kada nas je zadesila pandemija koronavirusa, pogibelji potresa i njihove posljedice pomalo nam “ispod radara” prolazi opasnost koja je još uvijek prisutna na našem prostoru. Nedavni minski incident, kada je na Kapeli grupa ilegalnih migranata stradala u minskom polju, osvijestilo je spoznaju da minska opasnost na području Karlovačke županije još uvijek postoji i poziva na oprez.

Karlovačka županija je, povremeno uz Vukovarsko-srijemsku županiju, jedina županija u Republici Hrvatskoj koja je više od 10 godina i sama finacirala razminiranje na svom području. Tako je iz vlastitog proračuna izdvojila ukupno 7,5 milijuna kuna za projekte razminiranja. Na taj su se novac pribrajale i donacije stranih Vlada (najviše SAD-a) i nevladinih organizacija te kroz razne humanitarne manifestacije i donatorske večere, čime je iznos donacija za razminiranje Karlovačke županije dosegnuo iznos od blizu 10 milijuna kuna.

Valja također spomenuti i projekt razminiranja poljoprivrednih površina, vrijedan 29 miljuna kuna, financiran u potpunosti EU sredstvima, kojim je Karlovačka županija prva pokrenula ovaj model u Republici Hrvatskoj, kojeg su kasnije slijedile i druge, minama ugrožene, hrvatske županije.