Kuzman je istaknuo da se kod izračuna broja zaposlenih uzima i procjena ljudi koji rade na crno, a prema takvim podacima, ukupan broj zaposlenih u Karlovačkoj županiji u ožujku ove godine iznosio je gotovo 48 tisuća.
– Treba reći da su zaposleni i oni koji su zaposleni na crno. Mi obračunavamo po stopi od 10% i to već godinama radimo. Neka službena istraživanja govore da je to čak do 20%, Nijemci tvrde da je to kod njih 7%, mi i dalje tvrdimo da je to oko 10%. Dakle, kada tako izračunate koliko ljudi živi od svoga rada, onda prvi puta dobivate brojku koja je veća od podatka iz službenog popisa stanovništva iz 2001. godine, gdje su svi ljudi za sebe rekli da li rade ili ne rade, objasnio je Kuzman.
Predstavljajući financijske rezultate za prvu polovicu ove godine, naglasio je kako su ukupni prihodi povećani gotovo 16%, a rashodi 10%.
– Vidi se da su ti pokazatelji i dalje pozitivni. Oko spomenutog problema da plaće ne prate poboljšanje poslovanja, vidi se da se već ove godine pomalo ta stvar popravlja: 14,5% se izdvojilo više za plaće u prvoj polovici ove godine – kazao je Kuzman.
Prosječna netto plaća u Karlovačkoj županiji iznosila je u ožujku ove godine 4.152 kune, što je već tradicionalno manje od hrvatskog prosjeka. Kuzman je kazao kako u takvoj statistici najveću ulogu ima Zagreb, koji podiže nacionalni prosjek plaće. Inače, prema podacima iz prošle godine, prosječna mjesečna netto plaća po zaposlenom u Županiji najveća je kod velikih tvrtki s 4.520 kuna, dok u tom segmentu najviše zaostaju obrtnici, gdje je prosječna plaća 2.507 kuna.
Kao bitna stavka u poboljšanju gospodarske situacije, rečeno je na pressici, već nekoliko godina zaredom bilježi se rast izvoza, a najveći izvoznici su HS produkt, Alstom i Karlovačka pivovara.
– Kada smo u siječnju ili veljači govorili o porastu izvoza od četredesetak posto, ti podaci su mi se činili kao nešto što bi stvarno bile brojke iz snova i koje bi trebalo nastojati što je moguće duže održati. Sada kada vidite rezultate za prvih sedam mjeseci (2007. godine, op.a.), vidite da su se te brojke i dalje popravile – naglasio je Kuzman.
U ukupnom prihodu gospodarstva Karlovačke županije, natpolovični udio ima prerađivačka industrija, unutar koje je vodeća proizvodnja hrane i pića, a slijede ju metalna industrija, te strojogradnja.
Župan Horvat istaknuo je kako predstavljeni pozitivni trendovi opravdavaju ulaganja i poticaje koji se ulažu u stvaranje pozitivne klime još od 1997. godine, kad je Županija, u suradnji s gradovima i općinama, te resornim ministarstvima, prvi put izdvojila sredstva za te namjene. Od tada do 2004. godine odobreno je 386 kredita vrijednih 155 milijuna kuna, te otvoreno 1300 novih radnih mjesta.
– Od 2004. godine Karlovačka županija se intenzivno uključuje i daje punu potporu projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva nazvanog “Lokalni projekti razvoja poduzetnih” gdje sudjelujemo u subvencioniranju kamate od 2 do 4 posto. Do današnjeg dana plasirano je, po toj kreditnoj liniji, 318 kredita u iznosu od 253 milijuna kuna. Učešće Županije je 47% u subvencioniranju kamata, tako da je do sada izdvojeno 4,8 milijuna kuna iz našeg proračuna, odnosno 5,3 milijuna kuna iz državnog proračuna, rekao je Ivica Horvat.
Naglasio je kako se, osim toga, posebna pažnja posvećuje razvoju gospodarskih zona, a u posljednje dvije godine naglasak je stavljen na županijsku zonu u Logorištu.
– I sami ste svjedoci, krenulo je ulaganje, imamo do sad 14 potpisanih ugovora, s tim da je praktički KGK počeo proizvodnju, a Kontal će ubrzo, istaknuo je Horvat, te dodao kako je dokumentacija i kod ostalih investitora u završnoj fazi, te da će se postavljanjem vodotornja u narednih 15 dana zadovoljiti sve potrebe za vodom budućih ulagača.
U ogulinskim gospodarskim zonama potpisani su ugovori sa 7 novih poduzetnika, u Slunju je jedna zona u potpunosti realizirana, radi se na popuni druge zone, a Županija ulaže i u gospodarske zone u Ribniku, Ozlju, Bosiljevu, Draganiću, te Žakanju. Kreće se i u realizaciju gospodarske zone u Gornjem Mekušju, koja je od prije nekoliko dana u vlasništvu Grada Karlovca.
– S Hrvatskim centrom za razminiravanje smo održali sastanak i poduzeli aktivnosti da se razminira taj prostor i vjerujem da ćemo kroz petnaestak dana, uz osiguranje dodatnih sredstava i učešće Grada Karlovca, krenuti u akciju čišćenja tog prostora, zaključio je Horvat.