– Spomenik žabi je jedinstven, koliko smo mi informirani nema spomenika žabi u bližoj okolici, a možda i šire. A što ljepše nego žaba, pogotovo na jednom prostoru na kojem stariji šeću s djecom. I onda kako smo mi cijeli orijentirani prema mlađima, smatrali smo da je ovo dobro jer koliko je god to primarno spomenik za djecu, uvjek to vuče i naše karlovačke konotacije, još od Krste Frankopana, Ante Kovačića, pa na bliže – kazao je Jelić.
A žaba je u Karlovac prije dvije godine stigla iz Zagreba. Izradio ju je akademski kipar Stjepan Gračan, a da postoji, te da bi bila odlična za grad na četiri rijeke shvatio je karlovački Zagrepčanin Zvonimir Bešker. Zahvaljujući njemu Grad Zagreb žabu je darovao Karlovcu.
– Ovo je dobra stvar jer je Zvonimir Bešker koji je radio u Gradu Zagrebu, u Gradskom poglavarstvu, a Karlovčanin je, inicirao jedan spoj Zagreba i Karlovca. Tako da je ovo naš poklon, a naprosto darovanom se konju ne gleda u zube – dodao je.
Prijedloga za najbolje mjesto spomenika žabi bilo je više, čak i da se postavi na zid gradskog magistrata, no odlučeno je da krasi početak Radićeve ulice, točnije sam ulaz Karlovčanima omiljenog šetališta.
– Tražila se prava pozicija, dugo se o tome diskutiralo, pričalo se gdje bi bilo najbolje, bilo je nekih ideja da se postavi negdje visoko na zid, i to ne bi bilo tako loše. No, ova odluka je bila sada i mislim da je dobra. Ovo je umjetničko djelo i nema smisla da stoji postrani. Umjetnost nema smisla ako ljudi nemaju doticaja s umjetničkim djelom. A ovo je super, zato jer je ujedno i prilagođeno, nizak je spomenik i blizak je djeci, mislim da je to jako, jako dobro – kazao je Jelić.
Manje dobro bi moglo biti to što je žaba, teška 80 kilograma, potpuno izrađena od bronce – materijala koji je itekako privlačan sakupljačima sekundarnih sirovina. No, Jelić se nada kako žaba neće “odskakutati”.
– Pa ima kvartovskih policajaca, jako je osvjetljeno tamo… Ja se najtoplije nadam da će ona i ostati, možda se i nekim skokom spasi – rekao je Jelić.