No, prelazit će preko tri rijeke i prolaziti kroz središte Belajskih Poljica, duža je 3 kilometra od prvotne, 6 ukupno, i zbog nje će se rušiti više kuća no što je bilo planirano, njih 15.
Varijanta koja bi se trebala naći u prostornom planu Karlovačke županije je ona koja ide najistočnije, odnosno, najjužnije od Karlovca, pojasnio je pročelnik za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Marinko Maradin.
– Nakon izrade 5-6 varijanti od onog prvog prijedloga prostornog plana koji je bio na javnoj raspravi, tri su varijante razrađene na zahtjev Grada Karlovca i došlo se do tzv. C varijante. To je varijanta koja ide najistočnije, odnosno, najjužnije od grada Karlovca. U dijelu Draganića, nakon željezničke stanice, napušta koridor pruge i autoceste, prelazi autocestu, kanal Kupa-Kupa, prolazi kroz šumu, cesta iza Orlovca, zatim opet kroz šumu, dalje istočno od Vodostaja, između Husja i Kobilića Pokupskog, prelazi Kupu, ulazi između Kamenskog i Lemić Brda, prolazi šumskim masivom, dolazi do građevinskog područja Jelaša, prelazi državnu cestu 100-njak metara prema Karlovcu od postojeće benzinske stanice, južno od naselja Goljak prelazi Koranu, ulazi u Belajske Poljice, prolazi 50-100 metara od tamošnjeg Vatrogasnog doma i dalje ulazi u stari koridor na području Pečurkovo Brdo – precizirao je Maradin.
Nakon poduže rasprave članova Poglavarstva, prihvaćen je i prijedlog Ankice Puškarić da se u planu predvidi biciklistička staza uz državnu cestu D-42 od Vrbovskog, koji nije u Karlovačkoj županiji, do Saborskog.
Iako je takav prijedlog mogao pristići nakon što je na prošloj sjednici odgođeno donošenje konačnog prijedloga prostornog plana, o njemu se raspravljalo tek danas.
– Gospođa Puškarić je, u ime Turističke zajednice Grada Ogulina, dala primjedbu na županijski plan. Mi smo tu primjedbu obradili onako kako smo je dobili i dali smo na nju odgovor. Nismo dobili nikakvo dodatno konkretiziranje te primjedbe. Da smo ih dobili, vjerojatno bismo ih dalje razradili i dali bi konkretan odgovor. Obzirom na obaveze koje odredbe županijskog Plana daju prema jedinicama lokalne samouprave, smatrali smo da nije korektno da se i za državne ceste napravi ta obveza, tim prije što državne ceste imaju svoj ritam projektiranja i izgradnje, a onda bi jednostavno općine i gradovi bili prisiljeni da, bez obzira na sve, prate tu izgradnju, odnosno da dio svog proračuna stavljaju u izgradnju tih biciklističkih staza. Dakle, neplanirano, netko drugi bi im diktirao ritam. U slučaju županijskih i lokalnih cesta, tu je dogovor puno jednostavniji i puno više je moguć – pojasnio je Maradin.