Karlovac ima pet kružnih tokova, od koji je četiri novijeg datuma dok je onaj na Korzu već desetljećima tamo. No, on je posebna priča jer svojim oznakama često zbunjuje i najspretnije vozače. Atipičan je u odnosu na ijedan kružni tok u Hrvatskoj, možda i u Europi.
Međutim, on je dokaz da nema vožnje na pamet već se svakom kružnom toku mora prići s puno pažnje i pratiti prometne znakove.
Na to podučavaju i instruktori u Auto školi Autokluba Karlovac. Voditelj Dobrivoj Kovačević za Radio Mrežnicu kaže kako su, od kako je sve više kružnih tokova u gradu, zamijetili nekoliko problema – s vozačima koji su vozački položili u vrijeme kada Karlovac nije imao kružni tok pa ne znaju kako njime voziti. Zatim su tu vozači koji voze napamet, ne gledaju prometne znakove i ne priznaju svoje neznanje te oni koji nemaju vozačke kulture.
A prolazak kružnim tokom (ako nije onaj na Korzu) ne može biti jednostavniji – u njega ulazite bez žmigavca, ali uvijek dajete desni žmigavac prije nego li iz njega izlazite. Lijevi žmigavac se u kružnom toku nikada ne daje.
Prednost prolaska u kružnim tokovima određuju znakovi, ali u najvećem broju slučajeva svi koji dolaze do kružnog toka su na sporednoj cesti (na to upozorava znak obrnutog trokuta) dok je cesta s prednošću prolaska ona u samom rotoru.
Dakle, kad jednom uđete u kružni tok tada imate prednost prolaska u odnosu na sve koji u njega tek planiraju ući.
U krug se možete voziti satima, čak i danima ako želite, i uvijek će vas svi ostali morati propuštati. Ali, čim poželite izađi iz kružnog toka morate uključiti desni žmigavac.
Iako je kružni tok najsigurniji način prolaska jednim raskrižjem jer se promet usporava, često se događaju prometne nesreće. Razlog je već ranije spomenuto neznanje, vožnja napamet i vozačka nekultura. No, dobra vijest je da u nesrećama u kružnim tokovima gotovo nikada nema ozlijeđenih osoba tek oštećenog lima.
Na pitanje koja je razlika između kružnih tokova u Karlovcu i npr. rotora u Zagrebu, Kovačević pojašnjava kako je zagrebački rotor veći, ima tri ulazne i izlazne trake te isto toliko traka unutar rotora. Međutim, princip vožnje je isti s naglaskom na – pratite znakove jer oni tamo određuju iz koje ćete trake ući u ovakvo raksrižje.
Kružnin tokovi su postali stvarnost i oni vozači koji ne znaju kako bi njima prolazili mogu u bilo kojoj auto školi pronaći dodatna znanja i pojašnjenja. Bolje i to nego da rade greške ili izbjegavaju kružne tokove kao što su to nekada prije radili Karlovčani kad su išli u Zagreb.
Oni bi prije rotora parkirali svoja vozila jer su ga se bojali prijeći, a put bi nastavljali tramvajima.