U Ozlju predstavljena kampanja “stopAgeism”: Diskriminacija starijih kao jedan od globalnih izazova 21. stoljeća

Danas je u Ozlju predstavljena kampanja “stopAgeism” kao odgovor na diskriminaciju starijih osoba, što je ujedno i postao jedan od globalnih izazova 21. stoljeća.

Kampanja „stopAgeism“ obuhvaća skup aktivnosti i inicijativa kojima će se promicati pozitivniji pogled na starenje, osporavati stereotipi o starenju i starijima a sve s ciljem osvješćivanja i suzbijanja starosne diskriminacije koja je od Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije, kao najzastupljeniji oblik diskriminacije, proglašena globalnim izazovom 21. stoljeća. Obzirom da starosna diskriminacija osim utjecaja na kvalitetu života starijih ima i ozbiljne posljedice na cjelokupno društvo i gospodarski razvoj, kampanjom će se također promovirati volonterstvo, društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj, istaknula je tako danas u Ozlju, na predstavljanju ciljeva kampanje, predsjednica Udruge starKa, Sabina Angelina Latin.

Prvi je ovo korak osvješćivanja društva, nastavlja Latin, o starosnoj diskriminaciji, podučavanje o starenju, približavanje starenja te podizanje i jačanje one međugeneracijske solidarnosti.

– Mi kao društvo na konkretnim primjerima vidimo kako osobe kada dođu u tu staru dob, da ih onda društvo odbacuje, a zapravo su to vrijedni pojedinci koji imaju još puno toga dati društvu. Zajedno to možemo suzbiti, ali sami ne. To je uloga naše Udruge, a kampanju ćemo provoditi i u suradnji sa školama, osnovnim i srednjim, a potruditi ćemo se i da se organiziraju razni seminari i edukacije, govori Latin.

Stariji ljudi duplo depresivniji 

Velika je to društvena problematika koju je istaknuo doktor medicine i voditelj interaktivnog centra mentalnog zdravlja, Igor Salopek dodajući i podatak da danas u Hrvatskoj 100 tisuća ljudi ima demenciju.

U odnosu na opću populaciju, stariji ljudi su uz povećanu depresiju, ujedno i skloniji suicidima o čemu svjedoči podatak da osobe starije od 65 godina to najčešće i učine. Razloge tome su uz depresiju, i povećana anksioznost i nezadovoljstvo životnim standardom.

– Ljudi nisu brojke, nisu dijagnoze. To su ljudi. Od osoba starije životne dobi ne smijemo zaboraviti upravo to, možda je to naš susjed, naš prijatelj, roditelji, prije svega su to ljudi.

Posljedice ovakve diskriminacije dovode također do opadanja životnog standarda, nastavlja doktor, posebice u usporedbi s Europljanima, pa tako zaključuje, i prije 65-te godine potrebno je poduzeti odgovarajuće korake prevencije.

Događaju su prisustvovali ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

L. Grčić