U Rakovici vrata otvorio Speleon: Vrijedan 20 milijuna eura vraća u prošlost podzemlja, ali i arheologije i paleontologije
Izvrsna prezentacija davne prošlosti i za velike i male
U Rakovici je danas vrata otvorio Centar podzemne baštine – Speleon.
Speleon – Centar podzemne baštine objekt je kružnog oblika, prostire se na 1200 m², od toga je 850m² namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu i kulturnu baštinu područja kroz četiri teme – speleologija, geologija, arheologija i paleontologija.
Ulaz je projektiran u obliku velike staklene stijene, imitirajući ‘otvaranje’ ulaza u špilje. Filigranski raspored obodnih prostorija postava, s velikom centralnim dvoranom polifunkcionalnog karaktera, također je inspiriran međuodnosom podzemnih špiljskih dvorana i avenija. Čitav postav popraćen je nizom suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije, multitouch ekrani, osjetilna komora te atrij s hiperrealističnim replikama životinja. Posjetiteljski centar pored stalnog postava sadrži i multifunkcionalnu dvoranu, dječju igraonicu, speleo – dokumentacijsku knjižnicu, ugostiteljski sadržaj, suvenirnicu, depo te parkiralište.
Centar će biti otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, a njegovi sadržaji prilagođeni su za sve uzraste
Baraćeve špilje nalazište su brojnih ostataka životinja iz ledenog doba. Do sada su posjetitelji u Gornjoj Baraćevoj špilji imali priliku vidjeti ostatke špiljskog medvjeda koji dočaravaju mjesto na kojem je ova pleistocenska zvijer upravo i pronađena. No kako su sve te životinje izgledale doista? Odgovor na ovo pitanje otkrit će te šetnjom atrijem u Centru podzemne baštine – Speleonu.
U atriju će biti izložene hiperrealistične replike egzotičnih životinja koje više ne nastanjuju ova područja, ali su na njima obitavali u vrijeme ledenog doba. U Speleonu ćete se susresti s vunastim nosorogom, špiljskim lavom, špiljskim medvjedom, vukom te hijenom.
Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, 85% je sufinanciran bespovratnim sredstvima iz Europskog kohezijskog fonda, a 15% sredstvima partnera na projektu – Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.