Umirovljenici u Hrvatskoj ne mogu platiti starački dom, a liste čekanja su ogromne: U Karlovcu se čeka po osam godina

Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima samo oko 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, na mjesto u javnim domovima čeka se godinama, u Karlovcu osam, dok Umirovljenici zajedno obećavaju da će, uđu li u Europski parlament, sve to promijeniti, u interes umirovljenika. 

Rekao je to u četvrtak u Karlovcu nositelj liste Umirovljenici zajedno (br. 24) Milivoj Špika te je iznio stav Europske komisije da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb, kojom bi se odgovorilo na potrebe starijih osoba. U svom redovitom izvještaju o starenju EK navodi da su javni rashodi Hrvatske za tu namjenu manji od jedan posto BDP-a, a smještaj je osiguran za samo 3,68 posto starijih. Europska komisija navodi dalje da u skupini od 65 do 74 godine starosti 38 % građana ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a među starijima od 85 godina njih 68 %.

Po Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024.- 2026. javna potrošnja u RH za dugotrajnu skrb starijih osoba iznosi 0,4% BDP-a dok je na razini EU-a ona 1,7% BDP-a. Istim dokumentom predviđa se da će se do 2070. godine povećati na minimalno 0,6% BDP-a, dok će na razini EU iznositi 2,8% BDP-a.

Unatoč tome javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba manji su od jedan posto BDP-a (0,88 posto), a prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – Hrvatska ima 683 doma, od kojih su 626 privatna.

Po Projektu izgradnje i opremanja centara za starije osobe sa 160 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebalo bi se u sljedećih nekoliko godina u Hrvatskoj izgraditi 18 centara za starije sa ukupno 1.795 kreveta. Time će se kroz javne domove zadovoljiti ukupno samo pet posto potreba.

Na mjesto u javnim domovima čeka se godinama, u Karlovcu npr. osam godina, rekla je kandidatkinja Horvat i ustvrdila da ljudi čekaju, iako im je samostalan život nerijetko vrlo težak, pa i opasan. Moraju čekati, jer prosječna cijena smještaja u privatnom domu je od tisuću eura na više i samo si petina korisnika u tim domovima samostalno podmiruju taj trošak. U javnim je domovima takvih korisnika 45%.

Ekonomska cijena smještaja u mnogim je domovima oko 700, pa do 900 eura, a ovisno o postotku subvencija od strane županija ili gradova stvarna cijena koju korisnici plaćaju je uglavnom do 500 eura. Postoji i besplatan smještaj, podsjeća Horvat. Umažanima grad Umag sufinancira smještaj u stopostotnom iznosu, uz ugovor o doživotnom uzdržavanju. Tamo je ekonomska cijema 900 eura i postoje i drugi aranžmani smještaja

Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima samo oko 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije, za razliku od europskog rekordera Švedske sa 1300 ležajeva. Češke i Slovačke koje imaju 700 ležajeva na 100.000 stanovnika, dok susjedna Slovenija ima 900 i Njemačka 1150.

Cilj Europskog stupa socijalnih prava je smanjiti broj siromašnih za 15 milijuna

– I da preko noći stvorimo dovoljno domova hrvatske umirovljenike muči siromaštvo. Eurostat već desetljećima mjeri i prati siromaštvo prvenstveno preko pokazatelja relativnog siromaštva, gdje se 60% medijana nacionalnog dohotka po glavi stanovnika smatra „službenom linijom siromaštva“, rekla je Horvat, a Špika je dodao da je u Hrvatskoj prosječna mirovina 513 eura i čini 46 posto prosječne plaće.

Rashodi za mirovine i mirovinska primanja su na razini od 9,2% BDP-a, a uključuju i isplatu jednokratnih novčanih primanja korisnicima mirovina radi ublažavanja posljedica rasta cijena i troškova života.

Cilj Europskog stupa socijalnih prava je i do 2030. smanjiti za 15 milijuna broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

– Pogurajmo to, ljudi. Mi sa dokazanom borbom protiv siromaštva u Hrvatskoj to možemo. Kad bismo dobili dovoljno glasova za listu 24, ne bi to ostalo mrtvo slovo na papiru. Ne bi! Političkim angažmanom najbrojnije grupacije birača može se postići da uđemo u Europski parlament i da se tamo na svaku raspravu, o svakoj temi i na svakom od odbora gleda i kroz „naočale interesa umirovljenika“, pa i hrvatskih umirovljenika“, rekao je Špika.

Obraćajući se umirovljenicima rekao je da će biranjem liste broj 24 oni imati svog zastupnika u EU Parlamentu.

– Ako se i službeno u EU siromašnom osobom smatra ona čije primanje ne dosiže 60 posto prosječne plaće, neće nam dugo trebati da ukažemo cijeloj EU da je u Hrvatskoj prosječna mirovina 40-tak, a ne 60 posto prosječne plaće, da hrvatska nacionalna vlast ne radi sukladno direktivama i odlukama Europske unije“.
Europski parlament predstavlja građane EU-a, mi kao glas starijih građana bit ćemo glasni i u Parlamentu, ali iznosit ćemo svoje interese i Europskoj komisiji, prije nego li tema dođe na sjednicu EP, jer EK, koja zastupa opće interese EU-a, mora sačiniti „procjenu učinka” svake politike, navesti i prednosti i nedostatke različitih opcija. Bit ćemo njihova savjest.

L. Grčić