Urbano šumarstvo kao sinergija umjetnosti i znanosti gospodarenja drvećem: Karlovac jedan od najboljih primjera u Hrvatskoj

Karlovac danas kao domaćin 5. hrvatskog znanstveno-stručnog skupa o urbanom šumarstvu. 

U organizaciji Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Hrvatskog šumarskog društva – Sekcija za urbano šumarstvo, Grada Karlovca i Karlovačke županije uz suorganizatore: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije – Natura Viva, Kino Edison Karlovac, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Zelenilo d.o.o. Karlovac. sljedeća dva dana okupiti će se više od stotinu znanstvenika i stručnjaka, predstavnika tvrtki, institucija i ustanova iz područja urbanoga šumarstva i srodnih djelatnosti.

Kroz 27 odabranih predavanja raspravljati će o ulozi urbanih šuma i urbanog drvenastog zelenila u stvaranju održivijih gradova uvažavajući niz negativnih posljedica urbanizacije, klimatske promjene, rastući broj stanovnika u gradovima i zagađenje urbanih prostora.

Poseban je značaj ovakvih skupova, naglašava predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nedjeljko Dujić, u tome što osim šumara, u ovoj aktualnoj temi sudjeluju i druga znanstvena područja poput arhitekture koji su zaslužni za stvaranje ugodnog okruženja svakodnevice.

Globalno gledano, nastavio je, u urbanim područjima da znanost da svoj obol u zdravim parkovima i šumama, neposredno u samom mjestu življenja građana, a upravo će se takve ideje sinergije čuti na ovom dvodnevnom skupu.

U Karlovcu novih 400 stabala 

Kada je riječ o zelenoj infrastrukturi grada Karlovca, jedan je to od najboljih primjera na razini države koji s pravom može nositi naziv “grad parkova”, potvrdio je tako i sam gradonačelnik Damir Mandić.

U Karlovcu će tako uskoro biti posađeno i 400 novih stabala u vidu obnavljanja. Jedan dio zamijeniti će ona postojeća stabla koja su morala biti uklonjena zbog vrelovoda, dok se drugi dio odnosi na poseban projekt koji je Grad Karlovac proveo sa Fondom za zaštitu okoliša.

– Taj element suradnje sa strukom i fakultetima, je ono nešto na što smo usmjereni i što ćemo sigurno razvijati i u budućnosti, zaključio je gradonačelnik.

Josip Margaletić, dekan Šumarskog fakulteta, naglasio je važnost brige o urbanom šumarstvu koju njeguju na istoimenom fakultetu, dok s ponosom ističe 120. godišnjicu.

Iz stručnog aspekta, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, ujedno i najviše rangirani šumar u Hrvatskoj, akademik, Igor Anić, naglašava promociju znanosti i struke o urbanom šumarstvu kao posebnog segmenta, novijeg u Hrvatskoj.

– Karlovac je poznat kao grad zelenila i urbanog šumarstva. Jedan je to od najboljih primjera urbanog šumarstva u Hrvatskoj. Spoznaje koje ćemo danas čuti sigurno će pomoći kolegama u praksi da ih i primjene na održavanju, dodao je.

Karlovac i kao kolijevka hrvatskog šumarstva  

Sinergija grada Karlovca i urbanog šumarstva traje već više od 2 stoljeća, točnije 250 godina čime je opravdano navesti da je Karlovac kolijevka hrvatskog šumarstva. Ponosan na tu činjenicu je i Marin Svetić, voditelj Uprave šuma podružnice Karlovac, ujedno i “šef” karlovačkog Gradskog vijeća, čiji šumari već generacijama oplemenjuju rad šuma koje okružuju grad.

Specifičnost Karlovca, osim brojnih parkova, je i šuma Kozjača koja se nalazi praktički u samom centru, a potvrdio je Svetić, pravi je izazov gospodariti istom.

– Mi kažemo da su to pluća grada. Ona je važna i u onom estetskom, ali i rekrativnom dijelu. Otvorena je za sve Karlovčane koji onuda šeću, vole provoditi vrijeme. Mi smo tu šetnicu uredili, postavili poučne table. Jako smo ponosni na našu Kozjaču, zaključio je.

L. Grčić