“Vijest o oprostu troškova je sjajna, ali još se ne zna ništa oko duga Miše Hrastova”

Vlada je na zadnjoj prošlogodišnjoj sjednici izglasalu odluku kojom je odlučila otpisati troškove parnica svima koji su, od 2003. godine do danas, tužili državu na temelju zakona kojima je propisana njezina odgovornost za štetu što su je tijekom Domovinskog rata uzrokovali pripadnici Hrvatske vojske i policije.

Prema tome, troškovi bi trebali biti otpisani, a jedan od najpoznatijih i medijski najeksponiranijih slučajeva je onaj Karlovčanina Miše Hrastova.

Naime, njemu je država nametnula obvezu da milijune kuna plati obiteljima rezervista s Koranskog mosta koje je inače ona podmirila odmah nakon tužbe.

Na to je upozoravao i predsjednik Milanović za svog posjeta Karlovcu.

-Otpisuju se nenaplaćene tražbine temeljem pravomoćnih presuda u regresnim parnicama koje se odnose na Domovinski rat za naknadu novčanih iznosa koje je Republika Hrvatska isplatila temeljem pravomoćnih presuda sukladno Zakonu o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata i Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, navodi se u trećoj točki te odluke.

Također, navedeno je u odluci, mogu se otpisati i druge tražbine u RH koje se odnose na Domovinski rat u određenim postupcima.

Procjenjuje se da će za ovu Vladinu odluku trebati oko 700 tisuća eura.

No, Iva Zlatić, odvjetnica Miše Hrastova još ne može potvrditi da je to – to.

-Odluka je sjajna, no ne znamo ništa više ni drugo o tome, niti smo ikakvu odluku dobili, rekla je.

Na Hrastovu je bio financijski teret vraćanja troškova u iznosu od oko 2 milijuna kuna.

Zahtjevi sljedećih godinu dana

Valja napomenuti da pravo na kamate neće imati, a u narednih godinu dana moći će podnositi zahtjeve za povrat, o kojima će odlučivati povjerenstvo. Kako se navodi u obrazloženju te odluke, najveći broj zahtjeva i tužbi za štetu koju su počinili pripadnici HV-a i policije podnesen je od 2003. do 2006. godine, a procjena je da je pokrenuto od 1500 do 2000 zahtjeva te poslije i tužbi pred nadležnim sudovima. Tek 16 posto tužitelja koji su bili obvezni platiti parnične troškove platilo je ili plaća te troškove, istaknuto je u odluci, uz dodatak da većina takvih slučajeva nije naplativa ni u ovršnim postupcima.