Vrijeme je za gljive: Počinje Gljivarski tjedan – od karlovačke tržnice preko Vojnića i Muljave do Vinice

Jesen u Karlovačkoj županiji teško je zamisliti bez šuma, kestena, lišća pod nogama – i gljiva. Za neke su one tek ukusni dodatak jesenskom jelovniku, za druge razlog za višesatni odlazak u šumu, a za iskusne gljivare cijeli mali svijet koji se ne može upoznati u jednom danu.

Upravo će taj svijet ponovno biti u središtu pažnje tijekom Gljivarskog tjedna u Karlovcu, koji se ove godine održava od sutra pa do 3. listopada. Organizator je Gljivarsko društvo Karlovac, a program donosi izložbu gljiva, edukativno predavanje, susret gljivara.

Ovogodišnji program donosi nekoliko događanja u Karlovcu, Vojniću, Dugoj Resi.

Prvi dan, sutra 25. rujna, gljive stižu na Tržnicu Karlovac, gdje će biti organizirana izložba gljiva uz kuhanje gljivarskog kotlića.

Organizatori pritom pozivaju građane da sudjeluju u pripremi izložbe. Gljive za izložbu potrebno je donijeti na tržnicu od 8 sati, a moraju biti cijele, svježe i neoštećene. Preporuka je donijeti manji broj primjeraka svake vrste, u košarama, kutijama ili drugim prikladnim posudama.

Nekoliko dana poslije, 29. rujna, izložba se seli u Vojnić, gdje će također biti kuhano gljivarsko jelo, odnosno gljivarski kotlić, s početkom u 9 sati.

U četvrtak, 1. listopada, u Gradskoj knjižnici bit će otvorena izložba slika učenika OŠ Braća Seljan, djece od prvog do trećeg razreda.

A onda slijedi ono zbog čega se gljivari najviše vesele – odlazak u šumu.

Muljava okuplja gljivare

Naime 3. listopada na programu je izlet na Muljavu, uz sudjelovanje hrvatskih gljivarskih društava i gostiju.

Petrova gora nije slučajno dio gljivarske priče ovog kraja. Područje je poznato po velikom broju jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tijekom različitih dijelova godine, a upravo se na Muljavi godinama okupljaju ljubitelji gljiva.

Dan poslije, 4. listopada, građani su pozvani na izlet „Poučnom stazom Kozjača“. Polazak je u 9 sati ispred zgrade Suda.

Kozjača je jedno od područja u okolici Karlovca gdje se mogu pronaći brojne vrste gljiva. Među njima su vrganji, lisičke, krasnice, sunčanice i zelenjače.

Karlovačka Kozjača je gradska šuma posebno zanimljiva zbog bjelogoričnog drveća, među kojim prevladavaju bukva, grab i kesten. U povoljnim vremenskim uvjetima takvo stanište može biti vrlo bogato gljivama.

U petak, 16. listopada, u Dugoj Resi održat će se Gljivarska večer, događanje koje će spojiti gljive, gastronomiju i druženje. Gljivarska večer dio je šireg jesenskog programa u Dugoj Resi, koji tijekom listopada donosi više sadržaja posvećenih jeseni, prirodi i lokalnoj gastronomiji.

A već dan poslije, 17. listopada, slijedi Gljivarski pohod na Vinicu. Polazak je predviđen u 9 sati kod stadiona u Dugoj Resi, čime se gljivarska priča iz gradskog prostora ponovno seli u prirodu.

Što sve raste u našim šumama?

Među najpoznatijim gljivama karlovačkog kraja svakako je vrganj. Za mnoge gljivare upravo je pronalazak vrganja jedan od glavnih razloga odlaska u šumu. Osim njega, u ovdašnjim šumama mogu se pronaći lisičarke, sunčanice, prosenjaci, krasnice, zelenjače, ali i brojne druge vrste.

U šumskim područjima Karlovačke županije gljivari istražuju različita staništa – od Kozjače i Petrove gore do područja Ozlja, Vivodine, Vodene Drage i drugih šumovitih krajeva.

U jednoj ranijoj godini, primjerice, članovi Gljivarskog društva Karlovac za izložbu su pronašli oko 120 vrsta gljiva, a primjerci su prikupljani na području Karlovačke županije i okolnih krajeva.

To dobro pokazuje koliko je pogrešna predodžba da u šumi postoji tek nekoliko vrsta gljiva koje svi poznajemo.

Vrganj nije samo jedna gljiva

Kada kažemo „vrganj“, često mislimo na jednu prepoznatljivu gljivu, no u stvarnosti se pod tim nazivom krije više srodnih vrsta.

Vrganji su posebno cijenjeni u gastronomiji. Mogu se pripremati svježi, sušiti ili koristiti u različitim jelima – od juha i umaka do rižota i drugih specijaliteta.

No za gljivare je njihova vrijednost i u samom pronalasku. Iskusni berač često neće samo pogledati što je pronašao, nego će obratiti pozornost na stanište, drveće u blizini, izgled klobuka, stručak, cjevčice i druge karakteristike. Drugim riječima, gljivarenje nije samo „vidi gljivu – ubaci u košaru“.Lisičarka, sunčanica, prosenjak i crna truba

Lisičarka je još jedna od poznatih i cijenjenih šumskih gljiva. Prepoznatljiva je po žutoj do zlatnoj boji i karakterističnom obliku, a vrlo je tražena i u gastronomiji.

Sunčanica privlači pažnju veličinom i izgledom. Kada se potpuno razvije, njezin veliki klobuk može biti vrlo upečatljiv i lako ju je uočiti u šumi.

Prosenjak je također poznata jestiva vrsta koja se pojavljuje u šumama, dok se među gljivama koje se u karlovačkom kraju otkupljuju i koriste nalaze i crna truba, rujnica i puza.

Ipak, kod svih gljiva vrijedi isto pravilo – prepoznavanje mora biti sigurno.

Najvažnije pravilo: ne berite ono što ne poznajete

Gljivarenje može biti lijep način provođenja vremena u prirodi, ali zahtijeva oprez.

Problem nije samo u tome što neke gljive nisu jestive. Neke su otrovne, a pojedine mogu izazvati i vrlo ozbiljna trovanja. Posebno su opasne vrste koje početnici mogu zamijeniti s jestivim gljivama.

Jedna od najpoznatijih otrovnih vrsta je zelena pupavka, čiji otrovi mogu teško oštetiti jetru.

Zato iskusni gljivari početnicima uvijek ponavljaju isto: ne treba brati gljivu samo zato što „izgleda poznato“. Ako postoji i najmanja sumnja, bolje ju je ostaviti u šumi i potražiti pomoć stručne osobe.

Upravo su zato izložbe i terenska druženja važni. Gljivu je puno lakše naučiti prepoznavati kada je možete vidjeti uživo, usporediti s drugim vrstama i poslušati objašnjenje nekoga tko ih godinama proučava.

Ono što vidimo nije cijela gljiva

Možda je jedna od najzanimljivijih stvari u svijetu gljiva činjenica da ono što nazivamo „gljivom“ zapravo najčešće predstavlja samo njezin plodni dio.

Veći dio organizma nalazi se skriven u tlu, među lišćem, u drvu ili drugom organskom materijalu. Riječ je o miceliju, mreži sitnih gljivičnih niti koja može zauzimati mnogo veći prostor od samog plodišta.

Gljivari su, naravno, poznati po tome da ne otkrivaju baš sve svoje tajne lokacije.

Godinama se kao puna gljiva spominju neka od područja u Karlovačkoj županiji i njezinoj okolici: Kozjača, Petrova gora, područje Muljave, okolica Ozlja i Vivodine

Kada se temperatura, vlaga i drugi uvjeti poklope, pojavljuje se ono što vidimo – klobuk i stručak.

Zato gljiva koju pronađemo u šumi može izgledati kao mali, samostalni organizam, dok se ispod površine nalazi mnogo veći i složeniji sustav.
Gljive nisu biljke

Iako rastu u šumi, gljive nisu biljke. One pripadaju zasebnom carstvu živih organizama.

Njihova uloga u prirodi iznimno je važna. Gljive sudjeluju u razgradnji organske tvari, vraćaju hranjive tvari u ekosustav i ostvaruju različite odnose s biljkama i drvećem.

Bilo je kapitalaca od čak 3,85 kg! 

Jedan od najvećih kapitalaca bio je vrganj težak čak 3,85 kg o čemu je pisala upravo Radio Mrežnica. Točnije – četiri vrganja: Najveći je imao 3,85 kg, sljedeći 2 kg, pa 1,5 kg te zadnji s 1 kg. Sve je bilo 2017. godine, a ubrani su u Vodenoj Dragi.

Petrova gora također je u bogatim sezonama znala izgledati kao pravi gljivarski raj. U jednom od izvještaja iz 2012. godine navodilo se da su berači ondje punili košare, ponajviše vrganjima, a pronađene su i blagve, krasnice i sunčanice.

Zanimljivo je da su karlovački gljivari i u izrazito sušnoj 2021. godini za izložbu uspjeli prikupiti oko 120 vrsta gljiva,

Zašto ih nakon kiše odjednom ima toliko?

Gljivari dobro znaju koliko vrijeme može promijeniti situaciju u šumi.

Nakon kiše i uz odgovarajuće temperature može se činiti kao da su se gljive pojavile preko noći. No njihov rast i stvaranje plodišta ovise o nizu čimbenika – vlazi, temperaturi, vrsti tla, drveću i stanju samog staništa.

Zato ni iskusni gljivar ne može jednostavno reći da će određeni dan šuma sigurno biti puna vrganja.

Jedna godina može biti izdašna, druga puno slabija. Čak i unutar iste sezone razlike mogu biti velike.

Upravo ta nepredvidivost dio je čari gljivarenja.

Gljivarski tjedan nije samo za gljivare

Iako je manifestacija prvenstveno posvećena gljivama, njezin je smisao puno širi.

Gljivarski tjedan pruža priliku građanima da nauče više o prirodi koja ih okružuje, da upoznaju ljude koji se gljivarstvom bave godinama i da vide koliko se toga može otkriti u jednoj naizgled običnoj šetnji šumom.