No, taj broj, kaže predsjednica Udruge osoba s invaliditetom karlovačke županije Gordana Jurčević, nije ni blizu stvarnom s obzirom da u Karlovčakoj županiji žive 15.404 osobe s invaliditetom.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, od siječnja ove godine poslodavci s više od 20 zaposlenih morali bi zaposliti i osobe s invaliditetom. Ako ih nemaju, plaćaju kaznu.
Karlovački Zavod za zapošljavanje ubuduće će u svom biltenu, među cjelokupnom statistikom, pratiti i kretanje nezaposlenosti osoba s invaliditetom.
"Obvezni su zaposliti 3% od ukupnog broja zaposlenih. U protivnom plaćaju mjesečno naknadu u iznosu od 900 kuna, odnosno 30% iznosa minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju su dužni zaposliti", pojasnila je Jurčević.
U državni se proračun slilo više od 35,5 milijuna kuna od poslodavaca koji među zaposlenicima nemaju osobe s invaliditetom. Koliko se od tog novca odnosi na tvrtke iz Karlovačke županije nije poznato tek da je HS produkt firma koja zapošljava osobe s invaliditetom, no ispunjava li u cjelosti kvotu Jurčević ne zna.
Uz arhitektonske barijere, dodatni je problem što osobe s invaliditetom često nisu dovoljno obrazovane za određene poslove.
Osim samog zapošljavanja, postoje i druge zakonske mogućnosti poput zamjenskih kvota, pa poslodavci mogu imati poslovnu suradnju s osobama s invaliditetom koje se samozapošljavaju ili ako na praksu uzmu učenike s poteškoćama i slično.
"Obrazovni programi nisu sukladni interesima i sposobnostima osoba s invaliditetom kao ni potrebama tržišta rada gdje imamo osoba koje su završile neka zanimanja ili neki smjerove koji uopće nisu konkurentni, pogotovo na otvorenom tržištu rada. Na tome ćemo još svi morati puno raditi", naglasila je Jurčević.
Međutim, ona također ističe da je na nacionalnoj razini Zakon ipak dao rezultate jer od siječnja do ožujka zaposlene su 393 osobe s invaliditetom koliko je prije zapošljavano na godišnjoj razini.