Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    7C° Karlovac

  • weather-image

    7C° Duga Resa

  • weather-image

    5C° Ogulin

  • weather-image

    6C° Ozalj

  • weather-image

    6C° Slunj

Život VINOGRADARSTVO Podijeli

Zlatna žutica vinove loze

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti fitosanitarnog inspektora Državnog inspektorata ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Podružnica Karlovačke županije, Ministarstva poljoprivrede.

Zlatna žutica vinove loze (Grapavine flavescens doree) jedna je od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Bolest se izuzetno brzo širi, neizlječiva je i za posljedicu ima trajno odumiranje trsova.

Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u RH potvrđen je 2009. u Vivodini upravo u Karlovačkoj županiji. Zlatna žutica se do 2018. proširila u gotovo svim vinogradarskim područjima te su u skladu s time određena i proglašena demarkirana područja sa žarištem zaraze promjera 1 km od mjesta na kojem je potvrđena zaraza te sigurnosno područje 5 km od granice sa žarištem zaraze . Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj županiji i Gradu Zagrebu te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. U Karlovačkoj županiji potvrđena je u Vivodini, Kamanju, Žakanju te, a 2019. godine, potvrđena je u Velikom Erjavcu, Ozlju, Draganićkim Mrzljakima i Belajskoj Vinici. Prošle, 2021 godine, nađeni su i potvrđeni zaraženi vinogradi u Konjkovskom i Tomašnici Zlatna žutica je za sada ograničena na pojedine vinograde.

Bolest nije moguće direktno suzbijati. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma koja živi i razmnožava se u floemu biljaka ili u organizmu vektora. Prenosi se vrlo invazivnmi vektorom – američki cvrčak (Scaphoideus titanus) i zaraženim sadnim materijalom.

Suzbijanje zlatne žutice provodi se:

● Uklanjanjem oboljelih trsova

● Praćenjem pojave američkog cvrčka postavljenjem žutih ploča

● Suzbijanjem američkog cvrčka u zaraženom i sigurnosnom području kao i u nezaraženom području i u rasadnicima vinove loze

● Krčenjem zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području

● Uništavanjem pavitine (Clematis vitalba)

Simptomi bolesti javljaju se krajem lipnja i vidljivi su do kraja vegetacije. Očituju se u uvijanju listova prema naličju tako da listovi poprimaju kopljasti izgled, nepravilnom žućenju plojke, pojavi nekroza. Lišće je lomljivo poput stakla i stiskanjem rukom se drobi. Na crvenim sortama dolazi do crvenjenja listova. Zaraženi listovi razvijanju se ranije, ali otpadaju kasnije od nezaraženih listova. Mladice zaraženih trsova ostaju zelene u jesen i ne odrvene. Cvatovi i grozdići se suše.

Vektor zlatne žutice vinove loze je američki cvrčak (Scaphoides titanus). Ima jednu generaciju godišnje i prezimljava kao jaje pod korom dvogodišnje rozgve u malim skupinama 2-4 jaja ili u nizu od 10-12 jaja. Ličinke uzimaju sisanjem hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća i ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli oblik javlja se od početka srpnja pa sve do rujna, ovisno o temperaturi zraka.

Svi posjednici vinograda su prema Naredbi o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 48/2018) i Naredbi o izmjenama i dopuni naredbe o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 63/2019) obvezni su  postaviti žute ljepljive ploče početkom srpnja, radi praćenja jačine populacije američkog cvrčka, te kontrole učinkovitosti provedenih  tretiranja navedenog štetnika, prijenosnika zlatne žutice vinove loze.

Ploče se vješaju na srednju armaturnu žicu u redu vinograda, a zamjenjuju se svaka dva do tri tjedna. Dovoljno je postaviti 1-2 ploče po vinogradu.

U slučaju sumnje na zarazu nužno je obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inpektora koji će uzeti službeni uzorak i poslati ga na laboratorijsku analizu.

Zapušteni vinogradi velika su opasnost za daljnje širenje zlatne žutice te je sukladno Naredbi u zaraženim područjima obavezno krčenje zapuštenih vinograda. Propisano je i uništavanje obične pavitine (Clematis vitalba) koja je također domaćin ove bolesti.

Za suzbijanje američkog cvrčka nužno je provesti najmanje dva tretiranja.

Prvo tretiranje obavlja se u skladu s uputama koje se donose i rokovima koji se određuju na temelju redovitog praćenja vektora u pravilu je to nakon cvatnje u prvoj polovici lipnja kada su prisutne ličinke L 3 stadija.

Drugo tretiranje obavlja se dva do tri tjedna nakon prvog.

Treće tretiranje obavlja se u preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području ili ako se tijekom srpnja primjenom žutih ljepljivih ploča utvrdi prisutnost 4 i više odraslih oblika vektora na žutoj ploči tjedno.

Dozvoljeni insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka u RH su:

● Avaunt EC

● Sumialfa 5 FL

● Decis 2,5 EC

● Cytrin Max

● Abanto

● Kristant EC

● Pyregard

● Asset five

● SIVANTO PRIME

● DIREKT GREEN

● MAVRIK FLO

● FLIPPER

Preparati za suzbijanje američkog cvrčka dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji:

● Pyregard

● Abanto

● Asset five

● Flipper

Sve informacije o navedenim pripravcima dostupne su putem Fitosanitarnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede na mrežnoj stranici https://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Radi zaštite pčela tretiranje obavljati kad pčele ne lete (večernji sati)!

Suzbijanje američkog cvrčka obavezno je u zaraženom i sigurnosnom području u svim vinogradima i rasadnicima vinove loze, a u nezaraženom području u vinogradima u kojima se utvrdi njihova prisutnost, matičnim nasadima i rasadnicima vinove loze. Također se provodi krčenje zapuštenih vinograda u nezaraženom i demarkiranom području.

Demarkirano područje uključuje jedno ili više zaraženih područja i sigurnosno područje koje ih okružuje.

Zaraženo područje je širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma.

Sigurnosno područje je širine najmanje 5 km od granice zaraženog područja

Fitosanitarna inspekcija kontrolira provedbu propisanih fitosanitarnih mjera te oni koji ih ne provode mogu biti sankcionirani.

Preporuke s rokovima za suzbijanje američkog cvrčka mogu se pronaći na mrežnim stranicama Savjetodavne službe www.savjetodavna.hr.

Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti:
1. Fitosanitarnog inspektora Državnog inspektorata
2. Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu
3. Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Podružnica Karlovačke županije, Ministarstva poljoprivrede

sanja.mastelic-ivic@mps.hr
nikolina.stedul@mps.hr

(sponzorirana objava)

Pročitajte i ovo

SAJAM

Božićni obrtnički sajam i ove godine u sklopu Adventa: “Seli” se na otvoreno uz reviju ceha frizera, božićne ukrase, rukotvorine i foto kutak