– Kad slavimo Sve svete, slavimo, zapravo, cijeli ljudski rod. Možemo reći na neki način da su u svo to slavljenje uključeni svi oni koji su uistinu na neki način unosili radost u naše živote. Proslava Svih svetih nije proslava na groblju, niti u žalosti nego je proslava u radosti i veselju. Zato su stari ljudi zvali proslavu blagdana Svih svetih i Malim Božićem – rekao je vlč. Zaplatić.
Na Dušni dan, kazao je velečasni, prisjetit ćemo se, pak, svojih mrtvih.
– Na dušni dan je sjećanje i spomen na sve mrtve koji su nas napustili, koji su otišli. Dušni dan, 2. studenoga, potiče iz 998. godine jer je tadašnji opat Odilon teološki povezao svetkovinu Svih svetih i Dušni dan. Dakle, povezao je Crkvu koja putuje i Crkvu koja trpi zajedno sa Crkvom koja je proslavljena. Na neki način možemo i reći da su ta dva blagdana kao jedan, samo se slave dva dana – pojasnio je vlč. Zaplatić.
Na pitanje obilježavaju li kršćani Noć vještica, a sinoć su se u mnogim dvorištima mogle vidjeti izrezbarene bundeve s upaljenim svijećama, velečasni je kazao kako oni koji štuju poganske običaje nisu kršćani.
– Noć vještica je stara keltska svetkovina, to su poganski obredi. Dakle, nespojivo je da kršćanin slavi poganske blagdane, na poganski način, sa poganskim ritualima. To se nekad, pa i sada se može smatrati otvorenim otpadom od Crkve – naglasio je velečasni.