Tom prilikom položili su i vijenac na ostatke centralnog antifašističkog spomenika koji se nalazi pored karlovačkog Šanca.
Taj spomenik u centru Karlovca pokazuje kakav je odnos društva prema spomeničkoj baštini, jer antifašistički spomenici su dio kulturne prošlosti Karlovca i trebali bi se tretirati poput ostalih spomenika, kazao je Martin Jendrašic iz Saveza udruga antifašističkih boraca i antifašista Karlovačke županije.
– Ja sam postavio pitanje tko uopće brine o tim spomenicima, rekli su mi da nije to u tim gradskim firmama kao što je “Zelenilo”, da njima to nije zadatak. Postoji deklaracija o antifašizmu koju je donio Sabor gdje kaže u točki 9. da lokalne vlasti i sve vlasti trebaju pokloniti brigu tim stvarima i uopće antifašizmu, kazao je Jendrašic te dodao kako je njihova želja obnova spomenika na mjestu gdje se nalazi, iako postoje naznake da dio vlasti želi preseljenje spomenika. A od nadležnih institucija, poput Ministarstva kulture, odgovori uglavnom ne stižu.
– Ako vlast i struka odluči da se to nekud seli, mi ne želimo tamo doći i svojim tijelima štititi, zaključuje Jendrašic.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u sjećanje na 9. studenog 1938., odnosno Kristalnu noć kad je diljem Njemačke i Austrije nacistička politika krenula s ubijanjem ljudi, deportiranjem u logore i uništavanjem imovine, pojasnila je profesorica povijesti Svjetlana Potkrajac.
– Nama se danas, 2007. godine, čini kao nešto što je bilo jako davno, međutim fašizam je još uvijek prisutan i ima tisuću lica. Danas brojne skupine koje promoviraju ideologiju fašizma i nacizma su vrlo malene skupine i možda samo zato što su male ne pridajemo im previše pažnje. Međutim, to se upravo dogodilo i sa fašizmom i sa nacizmom, kada zapravo nitko u tadašnjoj Europi nije prepoznao ono što će se dogoditi kasnije – 6 milijuna ubijenih Židova, preko milijun ubijenih Roma, od 6 milijuna Židova milijun i pol djece je ubijeno. Ubijani su homoseksualci, komunisti, građani koji su se opirali fašističkom i nacističkom režimu, svi oni, dakle, koji su mislili drugačije, kazala je Potkrajac, inače predstavnica Saveza udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Karlovca.
A žalosno je da se danas pojavljuje grupe mladih ljudi koji afirmiraju fašizam na našim prostorima, kazala je Vesna Čulinović-Konstantinović iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.
– Dio njih je ustvari zadojen jednim revanšističkim pričama svojih starijih koji se kroz to žele afirmirati i žele pretvoriti svoj poraz u pobjedu, kaže Čulinović ističući da je Europa sazdana na antifašističkim osnovama, na želji da svi budemo jednaki, da vlada mir i pravednost prema svima.
– To je jedan uslov da uopće opstane svijet, jer ne može svijet opstati ako vi želite eliminirati jedan dio ljudi. Uvijek represalije rađaju otpor, tako je i antifašizam rodio antifašizam, kazala je Čulinović.