Naglasio je kako Grad nije bio vlasnik Žitne, pa da ne stoje tvrdnje o 15-godišnjoj nebrizi, da je uloženo puno truda i vremena dok su riješeni imovinsko-pravni odnosi i Karlovac ju dobio u vlasništvo, da je pravo prvokupa ponuđeno i državi i Županiji, te da Grad nije postavljao uvjet izgradnje podzemnih garaža investitoru.
Smatra kako Grad sada može biti samo spojnica između vlasnika i Ministarstva kulture.
– Grad osjeća odgovornost, bez obzira što ponovo nema mehanizme kojima može nešto odraditi, da unutar strana koje jesu što prije dođe do rješenja postojećeg problema. Dakle, mi možemo izraziti žaljenje što se, praktično, već ne radi na ishođenju dozvola za gradnju, nego je tek razgradnja potrebna na mjestu Žitne kuće. Međutim, ne sumnjam da će se u jednoj mirnoj komunikaciji relativno brzo i lako doći do rješenja – naglasio je Jelić.
O propustima, pak, nije želio govoriti.
– Ne bih ulazio u analizu koji su propusti tamo bili jer nisam stručan jer Grad u tom trenutku i nije bio u tome ni kao vlasnik više, nego se radilo o pitanju investitora koji je preuzeo i normi koje je zadao Konzervatorski odjel – rekao je Jelić.
Nije želio on, a izjavio je da to ne smiju i drugi, komentirati izjave koje su se o slučaju Žitne do sad spominjale ili čule.
– Zabranio sam svim članovima moje ekipe da komentiraju ičije izjave. Samo razgovor “jedan na jedan” je ozbiljan razgovor. Iznimno cijenim g. Hanžela (vlasnik Žitne kuće, op.a.), jednako cijenim i g. Domjana (glavni konzervator Ministarstva kulture, op.a.) i instituciju Ministarstva kulture i za mene su svi oni ozbiljni subjekti i partneri u radu. Rad s tim partnerima ja sam proglasio optimističnim. Papiri koje smo vam dali dokumentiraju naše stavove za garažu, za potencijalno kršenje zakona i nebrigu. Nadam se da su dovoljno transparentni da govore da je bilo brige, da nikakvog kršenja zakona nije bilo i da po pitanju garaža se diskutiralo u jednom drugačijem svjetlu – istaknuo je Jelić.