Podsjeća da Studija utjecaja na okoliš nije izrađena, da prostornim planom lokacija na Babinoj Gori za budući centar i nije određena, te da od dokumentacije postoji samo idejno rješenje.
– Dragovoljci, odnosno, njihov predstavnik Željko Obradović, u javnosti su izjavili kako su od pročelnika Maradina dobili studiju za deponij na Babinoj Gori. Žao mi je što to moram reći: dragovoljci su ili neinformirani, pa u tom slučaju ne znaju razvidjeti što su dobili, pa su na, neki način, i prevareni. Pitam se: je li prevara bila svjesno napravljena ili nije? Na žalost, dragovoljce se i ne vara prvi put, a vjerojatno ni zadnji – priča Schmuck.
Nastavlja kako su dragovoljci, u stvari, dobili Idejno rješenje Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na lokaciji Babina Gora u Karlovcu. Napravio ga je IPZ u studenom 2007.
– Ono što se dragovoljci nisu pitali, a što Građanska inicijativa pita, a i mnoge druge udruge bi se pitale da su involvirane u tu problematiku: kako se može raditi idejno rješenje centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Babina Gora iako prostornim planom još uvijek ta lokacija nije određena? Ne postoje rješenja za to! Govori se da će tamo biti i to je politička odluka! Žalosno je da je politička odluka meritornija od stručne studije! Zapravo, izgleda da te stručne studije i ne bi trebalo biti, kao što su se nekad studije podešavale prema potrebama – sjećamo se Popović Brda, Lemić Brda – tako će se, očito, sve podesiti i za Babinu Goru – izjavila je Schmuck.
Da je tome tako, Schmuck kaže kako se može vidjeti u prilogu idejnom rješenju – elaboratu o istraživačkim radovima koji je napravljen 2006. – u kojem se govori kako je lokacija Babina gora idealna.
– Međutim, u tim istraživačkim radovima koji su tamo navedeni, i o kojima je puno puta govorio i pročelnik Maradin, kaže se da su iskopi rađeni rovokopačem i da su dubine do kojih se išlo u istraživanjima maksimalno 2,5 metra! Od 60 cm do 2,5 m! Na temelju čega se, onda, može dalje istraživati? Pa to je, zapravo, površina; jedva su maknuli humus i ništa više – naglasila je Schmuck.
Dodaje kako uz već spomenuto idejno rješenje, idu i drugi eleaborati.
– Recimo, Državni zavod za zaštitu prirode je radio stručnu podlogu, ali za reviziju prostornog plana Karlovačke županije 2007. i bavi se pitanjem zaštite prirode, ali ne na Babinoj Gori, nego općenito u Karlovačkoj županiji jer je rađena podloga za reviziju prostornog plana! Dakle, idejno rješenje je, zapravo, nešto na što je Županija bacala novac – ističe Schmuck.
Dalje otkriva i ono što, nakon svih pritužbi na balirku koja je kupljena za deponij na Ilovcu, pa sad već godinama stoji a ne koristi se, zvuči gotovo nevjerojatno: balirka se spominje i za budući centar na Babinoj Hori. Piše u već spomenutom idejnom rješenju, točka 4.1.2.2.
– Idejno rješenje – a sjećate se nekadašnjih hrpa idejnih rješenja za Lemić Brdo, Popović Brdo, što ih je radio g. Lukas, a govorila su o sakupljanju otpada; sjećate se onog paljenja nafte i sličnoga? – ovo idejno rješenje govori da će se gore na Babinoj Gori balirati! Onda se i ona balirka vjerojatno neće trebati prodati, baliranje će, ipak, doći u obzir i bit će aktualno na Babinoj gori! Tko gura baliranje? Zna se tko je nabavio balirku, nemojte da sad govorim imena – ne otkriva baš sve Schmuck.
No, upozorava da idejno rješenje nije osnova ni za jedan dokument koji treba ishoditi, već je potrebna studija utjecaja na okoliš.
– Idejno rješenje nije osnova ni za jedan dokumenat koji treba ishoditi! Dakle, ne samo da je prejudicirana lokacija, nego je rađen dokumenat koji ne koristi i ne može koristiti ni za jednu dozvolu, ni za jedan dokumenat koji mora pratiti izgradnju deponija, pa i centra za gospodarenje otpadom! Čemu Županija baca novac i zbog čega u takve stvari nitko iz javnosti nije informiran; ni novinari ne znaju, a i dragovoljci će možda sada drugačije reagirati kad vide kako ih se pokušava omalovažiti i prevariti – istaknula je Schmuck.
Dodaje kako bi možda i županijski vijećnici trebali pomnije o svemu raspraviti jer na Babinoj gori ogromno je šumsko bogatstvo, od čega je dobar dio, poput bijele bukve, već posječen, a ne tako daleko, u Štrekovcu, su i cretovi, na najnižem mjestu u Europi.
Naravno, i bogate zalihe vode!
– Imamo studiju koja pokazuje da se na tom području ispod Babine Gore nalaze velike rezerve pitke vode i mineralne vode. Trenutačno se istražuju neka izvorišta pitke vode koja bi vrlo vjerojatno mogla biti kapaciteta za veliku, veliku punionicu – otkriva Schmuck.
I zato javno pita:
– Da li baš na takvom prostoru treba napraviti deponiju ili bi se moglo razmisliti i raditi je negdje drugdje gdje takvo rudno bogatstvo ne postoji? Da li je Karlovačkoj županiji i gradu Karlovcu u interesu da uništi vodne rezerve, koje su u svijetu izuzetno cijenjene, zbog jedne deponije i malo zarade na deponijama?