S desne i lijeve strane mariborskog autoputa leže ostaci 30 tisuća Hrvata
Te žrtve zaslužuju barem dostojnu sahranu, imaju pravo na dostojanstven ukop
I danas ostaci 30 tisuća Hrvata leže lijevo i desno od autoputa kroz Maribor, a ti ljudi zaslužuju barem spomen, spomenik, kapelicu i dostojan pokop. Narod koji zaboravi svoju žrtvu, ne pokopa svoje mrtve, osuđen je na propast.
Poruka je to s promocije dokumentarnog filma i knjige slovenskog autora Romana Leljaka “Maribor – najveće stratište Hrvata” održane večeras pred brojnom publikom u dugoreškom Demokratskom rasadniku.
Leljak je za potrebe ovog dokumentarca otišao do beogradskih i srbijanskih arhiva i u njima pronašao i više nego zanimljive podatke o likvidacijama Hrvata, ali i ne samo njih, u period od 9. svibnja do 15. svibnja 1945. godine. Samo u završnim operacijama u tom je periodu ubijeno 92507 osoba, iznosi autor. Dodaje i da je prema arhivima partizanske vojske koji su pomno vodili broj zarobljenik i likvidiranih, zabilježeno i da je na Križnom putu sudjelovalo 444.426 osoba, od čega je manje od 10 posto preživjelo. Napominje i da neki hrvatski povjesničari barataju s brojkom od 40 tisuća ljudi na Križnom putu, što se ne poklapa s podacima iz dokumenata do kojih je došao.
-Ovo je prvi put da možemo iznijeti brojku o broju Hrvata koji su bili na križnom putu, ali to nisu bili samo vojnici, već i civili, rekao je Leljak.
Leljak je najavio i svoj skorašnji novi film “Jasenovac”
Tezno kraj Maribora stratište je Hrvata koje je ubijala jugoslavenska vojska
Zašto Maribor kao najveće stratište Hrvata, Leljak odgovara: – U Teznom kod Maribora najviše ih je ubijeno od strane 17. divizije 3. Jugoslavenske armije. Tamo su završili deseci tisuća ljudi u okruženju. Bez suđenja su ubijani civili i vojnici, mahom ustaše i domobrani, a u manjem dijelu i članovi njemačkih i četničkih postrojbi. Do ove grobnice došlo se 1999. godine tijekom radova na autocesti. Pronađeni su posmrtni ostaci na malom dijelu, čak 1179 osoba. Sve ih je pobila jugoslavenska vojska, a nalogodavac je bio državni vrh na čelu s Titom. Istraživanja su u protutenkovski rov kroz 14 sondiranja pokazala ljudske ostatke u 740 metara dužine rova na dubini od 120 do 170 centimetara. Teško je izračunati točan broj žrtava, ali po ocjenama stručnjaka, u golemoj grobnici nalaze se posmrtni ostaci najmanje 15 tisuća, a po nekim podacima, možda i 60 tisuća osoba.
U dokumentarcu su pred gledateljima izjave generala koji govore kako su ubili 30 tisuća ljudi, priča Hrvata iz Travnika koji je bio domobran do 1945. g. a tada je sa samo 15 godina prešao u partizansku vojsku, gdje je da bi se dokazao, sudjelovao u ubijanjima Hrvata. Kroz film su prikazani i dokumentarni dijelovi o ulasku partizana u Zagreb te Dubrovnik, kao i izbjegle ljude koji su dolazili u Zagreb, tu je i snimka bombardiranja Zagreba, ali i formiranje HOS-a u Oroslavju.