Halara poharala jasene u Draganićkom Lugu. Tlo se planira očistiti sadnjom hrasta

Halara (chalara) hara jasenovim šumama i uništava ovu vrstu, hrastovima naših krajeva najviše muke zadaju mrežaste stjenice i hrastov četnjak.

I dok se hrastovog četnjaka zadnjih godina malo uspjelo usporiti u širenju, s halarom traje borba.

Prava je to pandemija koja uništava i stara i mlada stabla jasena, a kakvu pustoš za sobom ostavlja najbolje je vidljivo na našim fotografijama.

Najviše halare u Draganićkom Lugu, zahvaćeno 380 hektara

Upravo zato u Upravi šuma Karlovac do sredine travnja traje velika akcija koja obuhvaća uklanjanje bolesnih jasenova na području Draganićkog Luga gdje je bolest uzela najviše maha. Na njihovo mjesto bit će zasađene sadnice hrasta lužnjaka.

Halara je, inače, fitopatogena gljiva koja se u Europi raširila 90-tih godina, a pristigla je iz Litve i Poljske. U našim šumama najprije se pojavila u Gorskom kotaru, prije 13 godina, a zadnjih 6 došla je i do Karlovačke županije. Djeluje tako što list i kora otpadaju, a svaki zahvaćeni jasen, rapidno propada.

Ove godine planira se posaditi 600 tisuća sadnica hrasta lužnjaka, bukve, hrasta kitnjaka i smreke

Kako objašnjava Marin Svetić, upravitelj Uprave šuma Karlovac rješenje se tražilo svih ovih godina na Šumarskom fakultetu i Institutu i u borbi s ovom gljivom nema se što previše čekati.

Udarne snage u borbi protiv ove pošasti su upraviteljica šumarije Draganić Marija Beljan Steković, rukovoditeljica odjela za ekologiju Dorica Matešić, a i lokalni revirnik u šumariji Draganić Alen Vladić.

Radi se o ljudima koji iz prve ruke vide propadanje jasenovih stabala, a na ovom području zahvaćeno je čak 380 hektara. Dosad su uklonjeni bolesni jaseni na 240 hektara, a na ta mjesta sadi se hrast lužnjak. Cijela akcija trajat će do sredine travnja

Razlog je jednostavan, hrast lužnjak pionirska je vrsta koja čuva tlo i zemljište, a šumari vjeruju da bi se mogao boriti s halarom koja je prisutna u tlu.

Inače, na području Draganićkog Luga nekad su bile šume hrasta pa se vjeruje da je ovo dobar potez ozdravljenja zemljišta dok se tlo ne očisti. A nicanje drijena pokazuje da je tlo spremno.

Bude li sve kako treba, na području Draganićkog Luga trebala bi u budućnosti rasti mješovita šuma hrasta te novih, zdravih jasena koje šumari planiraju vratiti “od prirode”.

Zanimljivo je da su se do prije par godina šumari  mučili i s hrastovim četnjakom, no nakon tretiranja je smanjen. U zadnje je vrijeme na području Pokupskog bazena primjećena hrastova mrežasta stjenica. Radi se o invazivnom insektu koji izravno utječe na manji rast hrasta pa gdje se pojavi, šumari “nadopunjuju” sadnjom novih sadnica.