Jurčević nam kaže da je o ovom češkom projektu još prije dvije godine govorio odnosno dao informaciju u Karlovačkoj županiji, no nitko mu se nije javio.
Riječ je o velikim, mobilnim i metalnim barijerama koje se "slažu" vrlo lako i nije ih problem montirati, a vrlo dobro "drže" vodostaje. Barijere funkcioniraju besprijekorno, a od Čeha su ih preuzeli Nijemci i Austrijanci.
Kako kaže Jurčević, praksa je u Češkoj takva da vatrogasci takvu barijeru dugu 5 km uspješno slože za 3 sata!
Češka je doživjela velike poplave koje su zemlju natjerale da razvije integrirani spasilački sustav, te evakuaciju ljudi i životinja. Poslije poplava 2013. Prag je dobio novi plan borbe protiv poplava, u kome su u obzir uzeti i potoci i rječice koji su napravili najveću štetu. Češka je nakon najtragičnijih poplava iz 1997. i zatim niza velikih poplava usavršila spasilački sustav i evakuaciju i ljudi i životinja. Također je pooštrila izdavanje građevinskih dozvola u poplavnim područjima.
Velike poplave u Češkoj su 2013. godine uzele 15 života, a šteta je bila procijenjena na 600 milijuna eura. Prag je kao efikasnu zaštitu stare gradske jezgre u koje je prodrla Vltava 2002. godine nabavio metalne barijere protiv poplava.
Mjere protiv poplava nakon 2002. godine razlikuju se od ranijih zamisli da bi poplave mogle spriječiti se prije svega regulacija na umjetnim jezerima i hidrocentralama. Naime, vodoprivreda je priznala da kada stigne veća od tzv. stogodišnje vode, na Vltavskoj kaskadi, sustavu nekoliko brana uzvodno od Praga na Vltavi, mogu samo dići ruke i promatrati vodenu stihiju.Zvuči poznato u Karlovcu, zar ne?
Novi poplavni planovi naglasak u Češkoj stavljaju na mogućnost da se rijeke izliju tamo gdje neće raditi štetu, u šume ili na polja i livade i suhe poldere (umjetna depresija okružena branama i nasipima), a također pooštreno je izdavanje građevinskih dozvola u poplavnim područjima.
Nakon poplava 1997. godine, analiza starih, nekada zaboravljenih toponima u poplavljenim područjima pokazala je da su stari nazivi bili vezani za vodu i svjedočili o tome da su te stoljećima puste terene plavile redovno rijeke.
Od Čeha su barijere preuzeli i Austrijanci te Nijemci.
Izloženi čestim poplavama, gradski čelnici u austrijskom gradiću Greinu smislili su efikasan način obrane od poplava. Ova metalna barijera pokazala se kao vrlo efikasno i brzo rješenje za obranu od bujica i poplava.
Postavljaju se vrlo lako i brzo, no na terenu je potrebna priprema u vidu rupa u betonu u koje se postavljaju ograde.Nakon što su rupe pripremljene, ograda se postavlja vrlo brzo. Može se postaviti na zidove ili na pod, ovisno o terenu.
Ne ulazeći u stručnost i procjenu stanja na terenu, ove barijere možda bi mogle u jednom dijelu spasiti Karlovac. Ako izdrže Vltavu, ako se pokazuju dobrima u Češkoj, Austriji i Njemačkoj, zašto Karlovac to ne bi isprobao?
Štete koje trpimo od poplava idu u nebo i svaki prijedlog koji može zaštititi Karlovac, pa i u najmanjem dijelu, svakako je dobrodošao.